Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu!

Dugoročno, Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu iz drugih država članica, pa i šire, jer će jedino na taj način moći napredovati u uvjetima sve učestalijeg iseljavanja te negativnih demografskih trendova, piše Večernji list.

Dugoročno, Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu iz drugih država članica, pa i šire, jer će jedino na taj način moći napredovati u uvjetima sve učestalijeg iseljavanja te negativnih demografskih trendova, piše Večernji list.

Prema principu reciprociteta Hrvatska je nakon ulaska u EU ograničila slobodno zapošljavanje radnika iz svih zemalja članica EU-a koje su takvu mjeru (do dvije godine s mogućnošću produženja) uvele za hrvatske građane. To znači da će građani Francuske, Njemačke, Grčke, Nizozemske, Cipra, Austrije, Velike Britanije, Slovenije, Belgije, Španjolske, Luksemburga i Malte i dalje za rad u Hrvatskoj morati tražiti radne dozvole, dok će se građani ostalih država članica moći slobodno zapošljavati pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.

Na radnike iz drugih država EU morati će se primjenjivati jednaki uvjeta rada te socijalnih i poreznih olakšica, a prava koja proističu iz rada odnositi će se i na članove njihovih obitelji.

Pitanje je međutim u kojoj mjeri je hrvatsko tržište rada privlačno za radnike iz drugih zemalja članica i to ne samo zbog vrlo visoke nezaposlenosti (16,5%, prema Eurostatu) i visine plaća koje su niže od prosjeka EU, već i zbog brojnih strukturnih problema.

Podaci Eurostata za 2012. godinu pokazuju da je broj dugotrajno nezaposlenih u Hrvatskoj (10,3%) znatno viši od prosjeka EU (4,3%), te da u Hrvatskoj u skraćenom radnom vremenu radi tek 6,3% radnika u odnosu na 19,2% u EU.

Mobilnost radne snage unutar zemlje vrlo je niska, što nije dobro pogotovo s obzirom da je nezaposlenost neravnomjerno raspoređena, pa je primjerice u Splitsko-dalmatinskoj županiji gotovo duplo veća nego u Zagrebu.

Na hrvatskom tržištu rada postoji jaz između znanja i vještina s jedne te potreba tržišta rada s druge strane. Tu situaciju brojene države reguliraju putem aktivnih mjera tržišta rada kojima se usklađuje ponuda i potražnja za radnom snagom.

Više istraživanja međutim ukazuju da Hrvatska za aktivne mjere tržišta rada izdvaja znatno manji postotak svog BDP-a nego li većina drugih država članica. Osim toga, prema podacima za 2010. broj radnika uključenih u programe cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj je iznosio svega oko 2% čime jako zaostajemo u odnosu na prosjek EU od 9,1%.

Poteškoću predstavlja i učestalost zapošljavanja na određeno vrijeme koje bi prema Zakonu o radu trebalo biti iznimka, no u praksi oko 80% svih novih ugovora čine ugovori na određeno vrijeme. To naročito pogađa mlade koji su i inače nadprosječno pogođeni nezaposlenošću, te koji se osjećaju nezaštićeno u odnosu na starije radnike koji su često zaposleni na neodređeno vrijeme.

Uzrok ove nezadovoljavajuće situacije stručnjaci Svjetske banke nalaze u neadekvatnim propisima o radnoj snazi.

Napominju da hrvatsko radno zakonodavstvo nije u dovoljnoj mjeri fleksibilno, te da su proceduralni i monetarni troškovi otpuštanja prema međunarodnim standardima visoki, zbog čega poslodavci posežu za zapošljavanjem na određeno vrijeme. Ipak, prema riječima Lászla Andora, povjerenika Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, fleksibilizacija radnog zakonodavstva ne može sama po sebi riješiti strukturne probleme na tržištu rada, već ju trebati kombinirati s drugim mjerama koje će stimulirati zapošljavanje te radnicima osigurati veći stupanj zapošljivosti u slučaju gubitka posla.

Cjelovita reforma hrvatskog tržišta rada sve više se nameće kao nužnost za pokretanje gospodarstva i privlačenje stranih radnika u Hrvatsku.

Dugoročno Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu iz drugih država članica, pa i šire, jer će jedino na taj način moći napredovati u uvjetima sve učestalijeg iseljavanja (naročito mladih i obrazovanih) te negativnih demografskih trendova.


Napisao

Ekonomija

Rast cijena u posljednjih nekoliko godina doveo je do toga da su raspoloživi kućni budžeti građana pod sve većim udarom.

Edukacija

Poslodavci se najviše boje toga da ćete otići jednom kada pronađete posao koji više odgovara vašim kvalifikacijama.

Lifestyle

Uspješni poduzetnici su strastveni, inovativni, zahtjevni i brižni. Pročitajte u čemu se krije tajna njihovih uspjeha.

Izdvojeno

Nekoliko je stvari koje se nikako ne smiju izgovoriti na radnom mjestu, barem ne naglas.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.