Novosti

Hrvatska i Crna Gora prema WEF-u bolje rangirane od čak četiri članice EU

Najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) „The Lisabon Review 2010.,“ o ispunjenju ciljeva povećanja konkurentnosti Europske unije, zacrtanih Lisabonskom agendom, pokazuje da su Crna Gora i Hrvatska najbolje rangirane potencijalne članice EU. Rezultati su time bolji ako se uzme u obzir da smo bolje rangirani od čak četiri članice Unije.

Najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) „The Lisabon Review 2010.,“ o ispunjenju ciljeva povećanja konkurentnosti Europske unije, zacrtanih Lisabonskom agendom, pokazuje da su Crna Gora i Hrvatska najbolje rangirane potencijalne članice EU. Rezultati su time bolji ako se uzme u obzir da smo bolje rangirani od čak četiri članice Unije.

Hrvatska se pozicionirala na drugom mjestu, odmah iza Crne Gore, koja je prva u grupi zemlja kandidatkinja i potencijalnih članica EU, te su tako bolje pozicionirane od četiri najniže rangirane članice unije – Poljske, Italije, Rumunjske i Bugarske. Nadalje, Turska i Makedonija su na ljestvici prestigle Bugarsku.

Glavne snage i glavne slabosti

Glavne snage Hrvatske za ovakav rezultat pozicioniranja proizlaze u dostizanju Lisabonskih ciljeva u razvoju informacijskog društva, mrežne industrije te napora uloženih ka ostvarivanju održivog rasta, gdje Hrvatska postiže bolje rezultate od prosjeka 12 zemlja novih članica EU.

S druge strane Hrvatska još uvijek zaostaje u odnosu na usporedne zemlje u procesima poboljšanja poslovnog okruženja, smanjenja tereta regulative te pojednostavljenja procesa i procedura za pokretanje poduzeća.

Ovogodišnja, peta po redu dvogodišnja publikacija Svjetskog gospodarskog foruma WEF-a pokazuje da nordijske zemlje i dalje agilno provode reforme koje ih približavaju zacrtanim ciljevima Lisabonske agende.

Švedska na čelu ljestvice 27 europskih zamalja

Švedska je na čelu ljestvice 27 europskih zemalja, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska.

Nordijske su zemlje zabilježile najveće ocjene u provođenju reformi s ciljem jačanja inovativnosti, prihvaćanju i korištenju novih tehnologija na razini poduzeća, razini potrošnje na aktivnosti istraživanja i razvoja, kao i suradnji sveučilišta i privatnog sektora u istraživačkim aktivnostima.

Neke od sadašnjih zemalja članica koje su se priključile Uniji 2004. godine, bolje su rangirane od dugogodišnjih članica, uključujući Sloveniju, Estoniju i Češku. Ovo sugerira da pojedine nove članice EU dinamično poduzimaju konkretne mjere koje vode zadovoljenju ciljeva Lisabonske agende.

Cilj Lisabonske agende

Cilj Lisabonske agende je Europsku uniju učiniti dinamičnom i konkurentnom svjetskom regijom, koja može osigurati zapošljavanje i podignuti standard života svojim građanima.

Izvješće Svjetskog gospodarskog foruma o Lisabonskog agendi ukazuje na dinamiku poduzetih reformi u ključnim područjima za konkurentsko napredovanje članica i kandidatkinja EU – razvoj informacijskog društva, liberalizacija tržišta, poticanje inovacija, istraživanje i razvoj, financijske usluge, razvoj poduzetništva, društvena uključenost i održivi razvoj, navode iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Click to comment

Komunikacija

Predugo sam mislila da prvo moram imati veće brojke, više iskustva ili “poznatiji brend” da bih se imala pravo pojavljivati u određenim grupama, medijima,...

Novosti

Besplatni nacionalni program edukacija o umjetnoj inteligenciji „AI ti to možeš“ proširuje se novom serijom informativno-edukativnih video sadržaja u suradnji s profesorom Dejanom Nemčićem.

Energetika

Zaprešić se službeno pridružio Velikoj Gorici, Osijeku i Vinkovcima kao četvrta lokacija na kojoj je u okviru projekta „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u...

Novosti

U svom obraćanju predsjednik Milanović govorit će o globalnim izazovima, političkom okruženju i važnosti komunikacija.

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.

Exit mobile version