Najnoviji Indeks digitalne ekonomije i društva (DESI) pokazuje kako je Hrvatska pala za 2 mjesta i to s 19. prošle godine na 21. ove godine što nije nimalo dobar rezultat. Ipak kada je riječ o digitalnim vještinama odmah smo na vrhu ovogodišnjeg DESI indeksa.
Kada je riječ o broadband pristupu u DESI-u se govori o visokoj cijeni, no obzirom da se uzima u obzir odnos prihoda prema cijeni riječ je tome da je su prihodi niski. Uz Hrvatsku je po visokoj cijeni još Belgija i Grčka. Iako su ulaganja u optiku i 5G prepoznate još uvijek ima velikog prostora za rast.
Kada je riječ o javnim uslugama u digitalnom obliku u DESI-u se spominje kako više od polovice novca iz NPOO-a ide u digitalizaciju i uz Hrvatsku je tu Malta, Litva i Finska.
Izvješća DESI 2022 temelje se uglavnom na podacima iz 2021. i prate napredak postignut u državama članicama EU-a u digitalnom svijetu. Tijekom pandemije COVID-19, države članice napredovale su u svojim naporima u digitalizaciji, ali se još uvijek bore za uklanjanje nedostataka u digitalnim vještinama, digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća i uvođenju naprednih 5G mreža.
Analize pokazuju da dok većina država članica napreduje u svojoj digitalnoj transformaciji, usvajanje ključnih digitalnih tehnologija od strane poduzeća, kao što su umjetna inteligencija (AI) i veliki podaci, i dalje je slabo. Potrebno je pojačati napore kako bi se osigurala potpuna implementacija povezive infrastrukture (osobito 5G) koja je potrebna za vrlo inovativne usluge i aplikacije. Digitalne vještine još su jedno važno područje u kojem države članice moraju postići veći napredak.
Finska, Danska, Nizozemska i Švedska i dalje su vodeće u EU. Međutim, čak su i oni suočeni s problemima u ključnim područjima – prihvaćanje naprednih digitalnih tehnologija kao što su umjetna inteligencija i veliki podaci, ostaje ispod 30 posto i vrlo je daleko od cilja Digitalnog desetljeća 2030. od 75 posto; raširen nedostatak vještina, koji usporava ukupni napredak i dovodi do digitalne isključenosti.
Postoji sveukupni pozitivan trend konvergencije. EU nastavlja poboljšavati svoju razinu digitalizacije, a države članice koje su krenule s nižih razina postupno sustižu, rastući bržim tempom. Konkretno, Italija, Poljska i Grčka značajno su poboljšale svoje rezultate DESI-a u proteklih pet godina, provodeći održiva ulaganja s pojačanim političkim fokusom na digitalno, također uz potporu europskog financiranja.
Kako digitalni alati postaju sastavni dio svakodnevnog života i sudjelovanja u društvu, ljudi bez odgovarajućih digitalnih vještina riskiraju da budu zanemareni. Samo 54 posto Europljana u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine. Cilj Digitalnog desetljeća je najmanje 80 posto do 2030. Osim toga, iako je 500 000 ICT stručnjaka ušlo na tržište rada između 2020. i 2021., 9 milijuna ICT stručnjaka u EU-u daleko je ispod cilja EU-a od 20 milijuna stručnjaka do 2030. i nisu dovoljni za premošćivanje nedostatka vještina s kojima se tvrtke trenutno suočavaju. Tijekom 2020. više od polovice poduzeća u EU-u (55 posto) prijavilo je poteškoće u popunjavanju slobodnih radnih mjesta ICT stručnjaka. Ti nedostaci predstavljaju značajnu prepreku za oporavak i konkurentnost poduzeća u EU. Nedostatak specijaliziranih vještina također koči EU u naporima da postigne ciljeve Zelenog dogovora. Stoga su potrebni golemi napori za prekvalificiranje i usavršavanje radne snage.
„Digitalna tranzicija se ubrzava. Većina država članica napreduje u izgradnji otpornih digitalnih društava i gospodarstava. Od početka pandemije uložili smo značajne napore kako bismo podržali države članice u tranziciji. Bilo to kroz planove za oporavak i otpornost, proračun EU-a ili, u novije vrijeme, i kroz strukturirani dijalog o digitalnom obrazovanju i vještinama. Zato što moramo maksimalno iskoristiti ulaganja i reforme potrebne za postizanje ciljeva Digitalnog desetljeća 2030. Dakle, promjena se mora dogoditi već sada“, ističe izvršna potpredsjednica za Europu prikladnu za digitalno doba, Margrethe Vestager.
EU je omogućio značajna sredstva za potporu digitalnoj transformaciji i to 127 milijardi eura namijenjeno je reformama i ulaganjima vezanim uz digitalne tehnologije u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost.
Ovo je prilika bez presedana da se ubrza digitalizacija, poveća otpornost Unije i smanji vanjska ovisnost reformama i ulaganjima. Države članice u prosjeku su dodijelile 26 posto svojih sredstava za oporavak i otpornost (RRF) digitalnoj transformaciji, iznad obveznog praga od 20 posto. Države članice koje su odlučile uložiti više od 30 posto svoje RRF alokacije u digital su Austrija, Njemačka, Luksemburg, Irska i Litva.
„Napredujemo u EU prema našim digitalnim ciljevima i moramo nastaviti s našim naporima da EU postane globalni lider u tehnološkoj utrci. DESI pokazuje gdje trebamo dodatno ojačati svoj rad, na primjer u poticanju digitalizacije naše industrije, uključujući mala i srednja poduzeća. Moramo pojačati napore kako bismo osigurali da svaki mali i srednji poduzetnik, tvrtka i industrija u EU-u imaju najbolja digitalna rješenja koja su im dostupna i imaju pristup infrastrukturi za digitalno povezivanje svjetske klase“, tvrdi povjerenik za unutarnje tržište, Thierry Breton.
Dražen Tomić, http://www.ictbusiness.info
