Time je Hrvatska u istraživanju koje obuhvaća 139 zemalja ove godine pala ispod većine tranzicijskih zemalja, a sve je lošija i u odnosu na zemlje u okruženju – Slovenija je na 45. mjestu, Crna Gora na 49., a sasvim joj se približila i Makedonija na 79. mjestu.
Sve gori rezultati Hrvatske nisu posljedica recesije nego unutarnjih problema, odnosno politika koje se provode u nedostatku jasne strategije, ocijenio je predsjednik Vijeća Ivica Mudrinić.
Cijena kapitala destimulirajuća za poduzetništvo
To potvrđuju i ocjene pojedinih stupova nacionalne konkurentnosti koje pokazuju da se među hrvatske prednosti ubrajaju tehnološka spremnost, infrastruktura, zdravstvo i primarno obrazovanje, te makroekonomska stabilnost, dok su glavni nedostaci u efikasnosti tržišta rada i roba, radu državnih institucija, poslovnoj sofisticiranosti i razvijenosti financijskog tržišta.
Najgore su ocijenjeni suradnja zaposlenika i poslodavaca, teret vladinih politika, trošak poljoprivredne politike te opseg i učinak oporezivanja.
Mudrinić je kao posebno loš primjer istaknuo cijenu kapitala u Hrvatskoj koja je posve destimulirajuća za poduzetništvo.
Ako država posuđuje kapital uz kamatu od 6 do 7 posto, jasno je da gospodarstvo ne može očekivati nižu cijenu kapitala. Ako je pak kamata na državne obveznice 6,5 posto, jasno je da se poduzetnicima više isplati ulagati u državne obveznice nego pokretati bilo kakav posao, kaže Mudrinić.
Gospodarstvenici nezadovoljni javnom upravom, porezima…
Sami gospodarstvenici u istraživanju kao najproblematičnije faktore za poslovanje kod nas ističu nisku učinkovitost javne uprave, porezne stope i regulativu, korupciju i pristup financijskim izvorima.
Budući da je korupcija u lanjskom istraživanju bila na drugom mjestu, a sada je pala na četvrto, to pokazuje da politička volja i neke konkretnije akcije mogu pokrenuti stvari nabolje, primijetio je Mudrinić.
I član Vijeća Branko Grčić smatra kako je odlučujuće pitanje volje za akcijom – hrvatski se položaj pogoršava zbog manjka odlučnosti da se krene u ozbiljne reforme.
Rezultati istraživanja nisu iznenađujući jer se poklapaju s onim na što se javno upozorava, od prevelikog poreznog opterećenja, nedovoljne prilagodbe obrazovanja stvarnim potrebama gospodarstva, do prevelikog udjela potpora, pet do šest puta većeg od europskog prosjeka, u državnom proračunu, kaže Grčić.
Tonut ćemo i dalje
Premijerkin ekonomski savjetnik Željko Perić upozorio je da će Hrvatska iduće godine vjerojatno doživjeti novi pad na ljestvici konkurentnosti jer druge zemlje regije izlaze iz krize, a mi tek grebemo po njezinu dnu.
Krajnje je vrijeme da se zabrinemo, a ovakvi izvještaji ne bi smjeli samo „živjeti par dana po medijima“ već bi ih trebalo iskoristiti za konkretne poteze.
Provedba strukturnih promjena, gospodarski oporavak i napredak u konkurentnosti traže zajedničko djelovanje ključnih društvenih skupina.
Hrvatskoj treba netko tko će je mobilizirati za promjene, a to bi možda zbog svoje političke neutralnosti moglo biti upravo Nacionalno vijeće za konkurentnost, smatra Perić.
Rezultati istraživanja globalne konkurentnosti nisu donijeli nikakva iznenađenja na prvih 10 mjesta koje odreda zauzimaju visokorazvijene zemlje – prva je i dalje Švicarska, a slijede Švedska, Singapur, SAD, Njemačka, Japan, Finska, Nizozemska, Danska i Kanada.
