Hrvatska bi se tako po visini opće stope PDV-a izjednačila s Danskom i Švedskom koje jedine među zemljama Europske unije imaju stopu od 25 posto, koju od ostalih zemlja ima i Norveška, dok Island ima stopu od 25,5 posto.
Najniži PDV u EU imaju pak Cipar i Luksemburg, od 15 posto. Još nižu stopu, od 8 posto, ima Švicarska, zemlja koja nije u EU.
U većini EU zemlja standardna stopa PDV-a kreće se od 18 do 23 posto.
Tako Španjolska i Malta imaju stopu od 18 posto, Njemačka i Nizozemska 19 posto, dok Francuska ima PDV od 19,6 posto.
Relativno najviše država u EU ima opću stopu PDV-a od 20 posto, njih sedam – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Slovenija, Slovačka i Velika Britanija.
Italija je u rujnu lani podigla svoju stopu PDV-a sa 20 na 21 posto, koju imaju i Belgija i Litva, dok u Latviji opća stopa PDV-a iznosi 22 posto.
Pet zemalja EU-a ima pak opću stopu PDV-a od 23 posto – Grčka, Irska, Poljska, Portugal i Finska, a svega je jedna – Rumunjska sa stopom od 24 posto.
Opće stope PDV-a u zemljama u našem bližem okruženju pak spadaju među niže u Europi.
Tako u BiH imaju jedinstvenu stopu PDV-a od 17 posto, koliko iznosi i u Crnoj Gori, dok Srbija i Makedonija imaju standardnu stopu PDV-a od 18 posto.
Većina europskih i drugih zemalja u svijetu, koje imaju PDV, uz opću primjenjuju i niže međustope za pojedine proizvode i usluge, kao što su hrana, lijekovi, knjige, novine, ugostiteljstvo i sl. Snižene stope PDV-a uglavnom se kreću od 5 do 13 posto.
Porez na dodanu vrijednost suvremeni je oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja svijeta.
Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja nemaju ga jedino Australija i SAD.
PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.
U Hrvatskoj je PDV uveden 1. siječnja 1998. primjenom samo jedna stopa od 22 posto.
Nakon gotovo dvogodišnje primjene jednostopnog PDV-a uvodi se nulta stopa od 1. rujna 1999. na sve vrste kruha i mlijeka, knjige stručnoga, znanstvenoga, umjetničkoga, kulturnoga i obrazovnog sadržaja, udžbenike te na određene lijekove i ortopedska pomagala, od 1. lipnja 2000. godine na knjige objavljene na CD-ROM-u, videokasetama i audiokasetama te na znanstvene časopise, a od polovice studenog 2000. godine na javno prikazivanje filmova.
Od 1. siječnja 2006. u Hrvatskoj se primjenjuje još jedna stopa u visini 10 posto na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za navedene usluge.
Od 1. kolovoza 2007. uvodi se porezna stopa od 10 posto na novine i časopise koji izlaze dnevno i periodično, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadržavaju oglase ili služe za oglašavanje.
Opća stopa PDV-a povećana je u Hrvatskoj na 23 posto od 1. kolovoza 2009.
HINA
