Hrvatska se kreće sporo u pravome smjeru – veliki problem je nezaposlenost

Pritom je naveo, s jedne strane brzi rast izvoza, no s druge upozorio na podatke o vrlo visokoj nezaposlenosti.

Rezanje javne potrošnje i poticaji privatnim investicijama

Fiskalni deficit i dalje je visok, trenutno je iznad 5 posto BDP-a, a trebao bi se spustiti ispod 3 posto, kazao je Harrold.

Vlada treba provesti najavljene mjere iz Programa gospodarskog oporavka. Kada prođete vrhunac recesije tada je pravo vrijeme za temeljne strukturne reforme, a Hrvatska ih treba provesti prije ulaska u EU jer će tada to biti znatno teže, poručio je Harrold.

Nužno je rezanje javne potrošnje, bez obzira na izbornu godinu, a Hrvatskoj kao primjer mogu poslužiti zemlje u kojima su pobjedile stranke koje su obećale štedljivu fiskalnu politiku, poput Velike Britanije, Češke ili Slovačke.

Hrvatska treba jače poticati privatne investicije te pripremiti kvalitetne javne projekte za privlačenje sredstava iz EU fondova.

Kapital je kukavica

Za sad je problem privući kapitalna privatna ulaganja jer hrvatsko okruženje još osjeća posljedice recesije, iako se neke zemlje, poput Njemačke, Slovačke ili Poljske vrlo uspješno oporavljaju.

Kapital je kukavica i vrlo je oprezan u nesigurnim vremenima, ističe regionalni direktor Svjetske banke.

Hrvatska ekonomija uvelike je ovisna o događajima u drugim zemljama, primjerice o brzini njemačkog oporavka, stanju u talijanskom gospodarstvu s obzirom na tamošnju političku krizu ili previranjima u sjevernoj Africi.

Visoka nezaposlenost postavlja pred Hrvatsku problem stimuliranja jačeg zapošljavanja u privatnom sektoru, koji je usljed krize izgubio puno više radnih mjesta od javnog sektora.

Pohvale HNB-u

U sklopu toga, Harrold je spomenuo promjene u radnom zakonodavstvu koje bi uklonile prepreke za lakše otpuštanje viška zaposlenih, ali i olakšale novo zapošljavanje.

Regionalni direktor Svjetske banke pohvalio je Hrvatsku narodnu banku ocjenivši da je tijekom krize vodila vrlo kompetentnu politiku zahvaljujući kojoj je hrvatski bankarski sustav zadržao stabilnost i u vrijeme teških potresa u bankama diljem Europe.