Njezinu izradu prate brojna tržišna istraživanja, radionice i široka javna rasprava, a trebala bi dati odgovore na sva najvažnija pitanja i naputke o smjeru razvoja hrvatskog turizma čiji je cilj veća zarada, kontinuiran rast blagostanja stanovništva te u skladu s održivim razvojem korištenje resursno-atrakcijske osnove.
Objavili su to na današnjoj konferenciji za medije ministar turizma Veljko Ostojić i predstavnici zagrebačkog Instituta za turizam, kojem je Ministarstvo prošle godine slijedom natječaja povjerilo izradu strategije i za što je predvidjelo 3,6 milijuna kuna.
Izrada strategije u dogovoru s Institutom ubrzana je za oko tri mjeseca u odnosu na prvobitne rokove, što je ministar Ostojić objasnio potrebom da Hrvatska što prije dobije dokument za razdoblje do 2020. temeljem kojeg će upravljati svojom turističkom budućnošću te da hrvatski turizam može povući novac iz strukturnih fondova EU po ulasku Hrvatske u EU, što bez tog dokumenta ne može.
Tri regije
Naglasivši da je do sada dovršeno prvih pet istraživanja/izvještaja od ukupno planiranih 13 podijeljenih u šest cjelina, ravnateljica Instituta Sanda Čorak napomenula je da je sve dovršeno dostupno na web stranicama Instituta i Ministarstva kao i e-mail adrese na koje se svi zainteresirani mogu javiti s prijedlozima.
Iznoseći dosadašnje rezultate u izradi strategije voditelj tog projekta u Institutu Siniša Horak naglasio je da su Hrvatsku ‘podijelili’ na tri (turističke) regije sjeverni i južni Jadran te kontinent, kao i da je definirano sedam različitih grupa proizvoda koje bi Hrvatska najviše mogla kapitalizirati u turizmu. To su odmorišni turizam, poslovni, nautički, zdravstveni, avanturizam i sport, kulturni i turizam posebnih interesa.
Prvi put je u sklopu te izrade napravljena i cjelovita slika o tome što je zapravo hrvatski turizam i turistička aktivnost u Hrvatskoj, i to temeljem zadnjih sveobuhvatnih podataka za 2010.
Tako u sklopu hrvatskog turizma u 2010. bilo ukupno 51 milijun putovanja od kojih je turistička potrošnja iznosila 7,28 milijardi eura. Od toga je bilo 39,6 milijuna putovanja stranih posjetitelja i njihovih 6,23 milijarde eura potrošnje, te 11,9 milijuna putovanja domaćih turista s potrošnjom od 1,05 milijardi eura.
Imidž u inozemstvu
Provedeno je i nekoliko istraživanja, od kojih neka prvi put, poput onog o imidžu turističke Hrvatske na šest inozemnih tržišta (Njemačka, Španjolska, Velika Britanija, Poljska, Švedska i Danska) sa 2.574 ispitanika i koje je pokazalo brojne zanimljive rezultate. Primjerice od ukupnog broja Nijemaca koji godišnje putuju samo 2 posto ih dolazi u Hrvatsku kojoj su ‘najjače’ turističko tržište, 20 posto ispitanih, većinom mlađe dobi i nižeg obrazovanja, nemaju nikakvu asocijaciju pri spomena Hrvatske.
U opisu imidža Hrvatska na tim tržištima najviše prevladavaju riječi ‘lijepa, plaža, more, odmor, sunce’, ali i ‘voda, rat, jetiniji Adriatic i ex Yu’.
Pritom su, po riječima Horaka, najbolje ocjene i poznavanje izrazili Poljaci pa bi to veliko i važno tržište trebalo više uvažavati i bolje percipirati te ne učiniti grešku kao s primjerice Česima.
HINA
