Hrvatski robni izvoz u prvih pet mjeseci ove godine iznosio je 25,56 milijardi kuna, što je povećanje za 8,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Jaz se smanjuje
Istodobno je uvoz, ostvaren u ukupnom iznosu od 42,8 milijardi kuna, bio za 8,5 posto manji nego u prvih pet prošlogodišnjih mjeseci.
Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom tako je iznosio 17,3 milijardi kuna i bio je za 25,7 posto manji nego u istom razdoblju lani.
Vrijednost izvoza u prvih pet mjeseci ove godine bila je za 2,02 milijarde kuna veća nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Brodogradnja radi razliku
Na to je povećanje pak u daleko najvećoj mjeri utjecao izvoz brodova.
Izvoz ostalih prometnih sredstava (kojeg u najvećoj mjeri čine brodovi) povećan je za 1,9 milijardi kuna, dok je vrijednost izvoza svih ostalih djelatnosti povećana za samo 125 milijuna kuna, navode analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u najnovijim “Gospodarskim kretanjima”.
Premda je, na godišnjoj razini, kod mnogo većeg broja djelatnosti ostvaren rast izvoza nego u prošloj godini, ipak je uz brodogradnju samo kod izvoza otpadnih metala, kemikalija i kemijskih proizvoda te kod izvoza naftnih derivata ostvaren znatniji rast vrijednosti izvoza.
Većina grana i dalje u negativnom
No, napominju analitičari HGK, veći broj grana i dalje bilježi pad vrijednosti izvoza, a najveći pad je zabilježen pri izvozu plina, električne opreme, strojeva i uređaja te izvozu riba.
Istodobno je uvoz u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje smanjen za gotovo 4 milijarde kuna.
Pritom smanjenje uvoza bilježi veliki broj djelatnosti, a iznos uvoza najznačajnije je smanjen kod strojeva i uređaja, motornih vozila, plina i električne energije te uvoza gotovih metalnih proizvoda.
Najveći je pak rast vrijednosti uvoza zabilježen kod naftnih derivata, sirove nafte te kemikalija i kemijskih proizvoda pri čemu je na prve dvije djelatnosti prvenstveno utjecao rast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu.
“Hrvatska kasni s oporavkom”
Analitičari HGK primjećuju da kretanja robne razmjene pokazuju da Hrvatska ipak kasni za globalnim trendovima gdje je načelno prisutan dinamičniji oporavak robne razmjene s inozemstvom.
Pritom navode podatke za Europsku uniju koji pokazuju da je u prva tri mjeseca ostvaren rast izvoza za 15 posto i rast uvoza za 9 posto pri čemu je u deset članica ostvaren manji rast izvoza nego u pet mjeseci u Hrvatskoj (10,5 posto u eurima) ili čak pad vrijednosti izvoza.
Istodobno je samo u šest članica ostvaren pad vrijednosti uvoza, jednog od pokazatelja slabijeg oporavka domaće potražnje, a među tim zemlje su upravo one koje je snažno pogodila kriza poput Grčke, Irske i Latvije.
S druge strane, analitičari HGK naglašavaju utjecaj brodogradnje na rast ukupnog hrvatskog izvoza zbog čega se, smatraju, ne može govoriti o mnogo povoljnijem trendu kretanja izvoza.
