Turistički sektor spreman je za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, a kako su izjednačeni uvjeti za poslovanje turističkih subjekata u Hrvatskoj i EU, u Ministarstvu turizma (MINT) vjeruju da će snažnija konkurencija nakon ulaska pridonijeti poboljšanju kvalitete proizvoda i usluga.
Među bitnim promjenama koje čekaju turistički sektor slijedom ulaska Hrvatske u EU, u MINT-u ističu što će od 1. srpnja ove godine i svi državljani EU-a pod jednakim uvjetima moći pružati neke od usluga koje su do sada bile rezervirane samo za hrvatske državljane, poput ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, ali i usluga turističkih vodiča, pratitelja i voditelja poslovnica, sukladno našim zakonskim rješenjima.
Uz to, znatno se pojednostavljuju uvjeti prelaska granice svim državljanima zemalja članica EU, jer će se, kako napominju, već u srpnju ove godine granične kontrole sa Slovenijom i Mađarskom spojiti u jednu, čime bi ‘protok’ turista trebao postati brži i jednostavniji, a gužve na hrvatskim cestama u ljetnoj špici sezone manje.
Novost je i vizni režim za državljane zemalja koje nisu članice EU, te će sukladno pravilima u EU, morati imati hrvatsku vizu. To će, po ocjeni MINT-a, donekle otežati dolazak turista iz nekih zemalja poput Rusije, Ukrajine i Turske, ali s obzirom da se i dalje očekuje mogućnost ulaska svih stranih državljana izvan EU temeljem posjedovanja schengenske vize bilo koje zemlje članice EU, to će istovremeno olakšati i novonastalu situaciju za navedena tržišta.
U vezi toga iz MINT-a napominju i da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova poduzima sve neophodne pripreme da se postupak izdavanja viza turistima s navedenih tržišta olakša i ubrza uz najmanje moguće troškove.
Ulazak Hrvatske u EU koristit će hrvatskom turizmu, a jednom od najvećih koristi u MINT-u ističu mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova za potrebe sufinanciranja turističkih projekata iz javnog, privatnog i civilnog sektora odnosno projekata javne turističke infrastrukture, poticanja malog i srednjeg poduzetništva te razvoja ljudskih potencijala.
Slijedom toga već se izrađuju operativni programi kojima će se definirati što turizmu treba te u koju javnu turističku infrastrukturu ulagati, dok će se priprema projekata za razvoj ljudskih potencijala raditi u dogovoru s drugim ministarstvima.
Za sektor malog i srednjeg poduzetništva iz MINT-a kažu da će sredstva moći koristiti izravno, dok će velike tvrtke to moći kroz klastere. Dodaju i da su vezi korištenja sredstava strukturnih i drugih fondova EU-a za razdoblje 2014.-2020. u tijeku i konzultacije na nacionalnoj razini sa svim dionicima, a glavna podloga tom procesu u turizmu je nova, u Saboru krajem travnja usvojena Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine.
Na upit ima li ove godine, slično kao prošle i zbog ulaska Hrvatske u EU, inicijativa da se stranim turistima omogući plaćanje i u eurima (u restoranima, za izlete, suvenire, na benzinskim postajama i slično) iz MINT-a ističu da obrtnik-ugostitelj i sada ima mogućnost naplate u gotovini u stranoj valuti, ali samo iznimno, te to ne može biti stalna praksa niti se smije oglašavati takav način poslovanja.
Zasad je sredstvo plaćanja u Hrvatskoj kuna pa se i naplata usluga turistima u ugostiteljskim objektima za pripremanje i usluživanje hrane i pića te drugim obavlja u kunama i platnim karticama. U slučaju da se naplaćuje u nekoj drugoj valuti, ugostitelj je dužan račun za plaćanje usluge ispostaviti u kunama, a preračun u stranu valutu obaviti po srednjem tečaju HNB-a, upozoravaju iz MINT-a
