VIDEO HUB: Zaustavljena profitabilnost hrvatskih banaka

Zanimljivo je da se u ovoj krizi povrat na kapital banaka (ROE) te prinosi na dugoročnu kunsku državnu obveznicu kreću gotovo usporedno, iako je tradicionalno ROE znatno veći od prinosa na obveznicu. Tako je ROE za kraj rujna iznosio nešto više od sedam posto, dok se prinos zaustavio na malo više od šest posto.

Razlozi pada profitabilnosti za sada se mogu samo nagađati, rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček.

Naime, Hrvatska narodna banka još nije objavila strukturu računa dobiti i gubitka za treće tromjesečje, a kao moguće razloge Bohaček je naveo rast troškova izvora sredstava, rezerviranja za gubitke te gubitke na portfeljima vrijednosnih papira.

“Troškovi regulacije sigurno nisu uzrok jer su trenutno na povijesnom minimumu”, rekao je Bohaček. Dodatno ilustrirajući tu tezu, naveo je kako je odluka HNB-a iz ožujka o smanjenju omjera devizne likvidnosti sa 20 na 17 posto, a ni listopadska odluka o povećanju stope obvezne rezerve sa 13 na 14 posto nisu bitno promijenile regulacijsko opterećenje.

Jedan od razloga blagog pada profitabilnosti svakako bi mogao biti porast cijene izvora sredstava što je rezultat porasta premije rizika. Ta je premija porasla ne samo za Hrvatsku, već i za sve zemlje jugoistočne Europe, istaknuo je Bohaček.

Prvi čovjek HUB-a osvrnuo se i na nedavnu odluku austrijskih financijskih regulatora za tamošnje banke o omjeru kredita i domaćih izvora od 110 posto te financiranju prirasta kredita iz domaćih izvora.

Kako je istaknuo, odluke austrijskih tijela odražavaju se na približno 60 posto hrvatskog bankovnog sustava. “Još uvijek ne znamo detalje regulacije, pa ne možemo točno procjenjivati učinke na nas. Međutim, odluke iz Austrije nisu problem za Hrvatsku. Depoziti rastu brže od kredita, omjer domaćih kredita je ispod 110 posto, a čak i ako se uračunaju krediti državi, ne prelazimo granicu od 110 posto”, tvrdi Bohaček.

Problem bi mogao nastati kada dođe do rasta kreditiranja. “Domaća štednja je ograničena i raste umjerenim stopama što će biti problem ako dođe do rasta kreditiranja do 12 posto. Nažalost, predviđanja za sljedeću godinu govore kako neće doći do kreditne ekspanzije”, rekao je Bohaček.

Pad profitabilnosti banaka bit će i veći ako dođe do snižavanja hrvatskog kreditnog rejtinga. “Potrebne su nam odlučne mjere u ekonomskoj politici, potezi koji odaju namjeru, a ne deklaracije”, zaključio je Bohaček.

[infopunkt 3716 1]

Business.hr