Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Od 1 kune poticaja 2 kune se vrate u proračun!

Analiza pokazuje da 200 milijuna kuna isplaćenih neto DPS-a ima fiskalni učinak od gotovo 400 milijuna kuna, kroz izravne učinke, neizravne učinke, ali i procijenjene inducirane učinke…

Analiza pokazuje da 200 milijuna kuna isplaćenih neto DPS-a ima fiskalni učinak od gotovo 400 milijuna kuna, kroz izravne učinke, neizravne učinke, ali i procijenjene inducirane učinke...

Na svaku kunu isplaćenih državnih poticajnih sredstava (DPS) za stambenu štednju u proračun se vrate dvije kune pa bi potpuno ukidanje poticaja imalo višestruke negativne učinke kako na cijeli sustav stambene štednje tako i na proračun, rečeno je na današnjem okruglom stolu “15 godina stambene štednje u Hrvatskoj” u organizaciji magazina Banka i Hrvatske udruge banaka.

Zaključak je to do kojeg je došao i Institut za javne financije (IJF), koji je za potrebe Ministarstva financija izradio analizu sustava poticanja stambene štednje, a čiji su rezultati predstavljeni na okruglom stolu.

Analiza pokazuje da 200 milijuna kuna isplaćenih neto DPS-a ima fiskalni učinak od gotovo 400 milijuna kuna, kroz izravne učinke (409 zaposlenih i 5.669 privremenih suradnika u pet štedionica te proračunski prihodi od štedionica), neizravne učinke (zaposleni i prihodi od drugih sudionika u lancu, npr. graditelja), ali i procijenjene inducirane učinke (potrošnja dijela dohotka građana u štedionicama ili za ulaganje u nekretnine, kupnju opreme i dr).

U IJF-u su zaključili i da bi ukidanje DPS-a dovelo u pitanje sustav stambene štednje jer su poticaji među glavnim motivima za tu štednju, koja se pokazala i kao stabilnija, jeftinija te niže rizična od klasičnog bankarskog stambenog kreditiranja. Krajem 2012. prosječna kamata na stambene kredite banaka iznosila je naime 5,6 posto i bila je promjenjiva, a na kredite stambenih štedionica je bila 5,3 posto i fiksna za svo vrijeme otplate kredita.

Stoga u IJF-u drže da je sustav državno poticanje stambene štednje u postojećem obliku efikasan i koristan za sve dionike – državi jer dobiva više nego što uplaćuje, klijentima zbog fiksne kamate, a štedionicama omogućava stabilnost i profitabilnost.

U korist stambene štednje, kaže Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika, govori i podatak da se udio loših kredita u stambenim štedionicama svo vrijeme kreće oko 1 posto, neovisno o krizi, dok je u bankama narastao na 6,2 posto u 2012. godini.

Šonje smatra i da bi DPS ne samo trebalo zadržati, već i povećati kada se za to stvore uvjeti. Tome dodaje da je taj sustav bio jedini koji je mogao kompenzirati učinke negativnih događanja na tržištu stambenih kredita da se DPS povećavao, a ne smanjivao, i to posebno 2005. godine, kada je smanjen s 1.250 na 750 kuna, a što je kolidiralo s ‘boomom’ stambenih kredita u švicarskim francima.

Poticaj je ove godine dodatno smanjen, na 500 kuna, ali na pitanje da li će se taj iznos i dalje smanjivati ili posve ukinuti na današnjem se okruglom stolu nije mogao dobiti odgovor, jer su se najavljeni predstavnici Ministarstva financija ispričali obvezama u Saboru.

No predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat je istaknula da ta neizvjesnost oko budućnosti DPS-a obeshrabruje potencijalne stambene štediše, a postojeći trenutno nemaju sigurnost oko budućnosti njihovog novca, zbog čega se i zaposleni u štedionicama brinu za svoja radna mjesta.

Inače, u 15 godina prisutnosti stambene štednje u Hrvatskoj na taj se oblik štednje odlučilo 750 tisuća građana, koji često imaju i više ugovora o štednji, a kojih je ukupno u svih pet štedionica više 1,7 milijuna. Njihovi dugoročni depoziti iznose više od 6,3 milijarde kuna, dok su štedionice do sada odobrile 5,6 milijardi kuna stambenih kredita.

Napisao

Pročitajte još:

Ekonomija

Prema novim podacima Jeftinije.hr, portala za usporedbu cijena u web trgovinama ove je godine zabilježen manji pad potražnje za vrijeme Crnog petka i to...

Financije

Svatko od nas bi trebao na vrijeme razmišljati o mirovini, iako se ponekad čini da je mirovina daleko ili da po tom pitanju ne...

Financije

Erste banka tako je zadržala najvišu ocjenu bonitetnih agencija koju ima neka banka ili bilo koja druga tvrtka na hrvatskom tržištu, a njezin je...

Financije

Zahvaljujući širokom rasponu pokrivenosti, sredstva u okviru InvestEU programa pomoći će hrvatskim malim i srednjim poduzećima (MSP) i srednje kapitaliziranim poduzećima da uvedu održivije...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.