Aktivnosti u privatnom sektoru eurozone u travnju su smanjene 15. mjesec zaredom, pri čemu je po prvi put od studenoga lani padom bila pogođena i Njemačka, pokazalo je danas objavljeno izvješće londonske tvrtke Markit.
Sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI), koji obuhvaća proizvodni i sektor usluga, iznosio je u travnju 46,9 bodova, čime je blago poboljšan u odnosu na prve procjene i u usporedbi s ožujskih 46,5 bodova. No, premda je tempo pada aktivnosti nešto usporio od siječnja, ukupni PMI eurozone i dalje je ispod 50 bodova, što ukazuje na pad aktivnosti.
Posebno je neugodno iznenadila vijest o padu aktivnosti u najvećem gospodarstvu eurozone, poglavito u okolnostima nepopustljive oštre krize u drugim vodećim gospodarstvima eurozone.
“Obnovljeni pad aktivnosti u Njemačkoj potpirit će bojazni da bi glavni motor rasta mogao krenuti unatrag i time postati uteg regiji i to u vrijeme kada izrazito teška kriza ne popušta u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj”, ističe glavni Markitov ekonomist Chris Williamson.
Najnovije Markitovo ispitivanje, provedeno među tisućama kompanijama u eurozoni, svjedoči i da je u proteklih 20 mjeseci, uz izuzetak tek jednog mjeseca, signaliziran pad gospodarstva 17-člane eurozone.
“Anketa ni najmanje ne umanjuje očekivanja da je eurozona na putu daljnjeg pada BDP-a i u drugom tromjesečju, nakon što je najvjerojatnije u prvom tromjesečju zabilježila pad 6. tromjesečje zaredom,” kazao je analitičar pri IHS Global Insightu Howard Archer.
Što se tiče problema rekordne nezaposlenosti, najnovija Markitova anketa pokazala je da su njezini sudionici izvijestili o gubitku radnih mjesta u travnju već 16. mjesec zaredom, premda su iz Njemačke izvijestili o blagom rastu zaposlenosti u travnju, i to drugi mjesec zaredom.
O dubini krize u eurozoni svjedoče i najnoviji podaci europskog ureda za statistiku Eurostata. Naime, promet od trgovine na malo u ožujku je smanjen 0,1 posto na mjesečnoj razini te za 2,4 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Potrošači u 17-članoj eurozoni u ožujku su trošili na hranu, pića i duhanske proizvode, no nedovoljno da bi se nadoknadio pad potrošnje na robe kao što su odjeća i računala, tumače analitičari.
