Hrvatska je prošle godine zabilježila pad BDP-a od 2,0 posto, što je smješta nekako u samu sredinu ljestvice od 10 najbrže padajućih europskih zemalja, a analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) u najnovijim PBZ tjednim analizama procjenjuju kako će ova godina završiti blagim padom BDP-a od 0,4 posto.
Po nedavno objavljenim podacima, hrvatski je BDP u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježio godišnji pad od 2,3 posto te je posljedično na razini cijele prošle godine ostvaren pad od 2,0 posto (procjena analitičara PBZ-a bila je pad za 1,8 posto), podsjeća analitičarka PBZ-a Ivana Jović.
U tekstu pod naslovom “Pogled unazad” daje kratku usporednu analizu osnovnih makroekonomskih pokazatelja Hrvatske s ostalim europskim zemljama, zaokružujući tako “priču o još jednoj kriznoj godini u nizu”.
“Hrvatska dakle nije započela priželjkivani oporavak i sukladno tome našla se u društvu zemalja koje su i u prošloj godini zabilježile pad gospodarske aktivnosti. Pad od 2,0 posto smješta nas nekako u samu sredinu ljestvice od 10 najbrže padajućih europskih zemalja. Usporedimo li 2012. s 2008. godinom naš BDP je na oko 10 posto nižoj razini”, ističe Jović.
Napominje kako je ostvareni pad BDP-a bio očekivan i svi su visokofrekventni pokazatelji jasno upućivali na pad.
Tako je primjerice industrijska proizvodnja u 2012. zabilježila pad od 5,5 posto spustivši se na 16,5 posto nižu razinu u usporedbi s predkriznom 2008. Industrijska proizvodnja pad bilježi već četiri godine zaredom i ocrtava potpuni krah domaće potražnje (uslijed pada osobne potrošnje i investicijske aktivnosti), no pad proizvodne aktivnosti posljedica je nažalost i neizbježnog procesa restrukturiranja i gašenja dijela nekonkurentnih proizvodnih kapaciteta, navodi Jović.
Krah osobne potrošnja najbolje opisuje kretanje trgovine na malo – ukupni realni promet koji su ostvarili trgovci na malo zabilježio je u 2012. pad od 3,7 posto u odnosu na 2011. S obzirom na to da se radi o četiri uzastopne godine pada, razina ostvarenog prometa u 2012. je za oko 12,7 posto manja nego u 2008. godini, ističe analitičarka PBZ-a.
Dodaje kako, unatoč svim problemima, domaća proizvodnja ipak u posljednje tri godine bilježi rast izvoza pa je tako i u 2012. zabilježen, iako mali, ipak pozitivan desezonirani rast robnog izvoza od 0,8 posto te je razina blago premašila 2008. Sukladno slaboj domaćoj potražnji uvoz se pak stabilizirao na razinama oko 20-ak posto nižim nego 2008.
Kretanja na tržištu rada posebno su zabrinjavajuća, ističe Jović koja uz, kretanje ukupne stope nezaposlenosti, upozorava na razinu nezaposlenosti osoba mlađih od 25 godina koja je, prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj krajem prošle godine iznosila 45,8 posto i bila jedna od najviših u Europi.
Jović smatra kako trenutno ni pogled unaprijed nije baš preoptimističan.
“Naša je ocjena da će ova godina završiti blagim padom BDP-a od 0,4 posto pri čemu očekujemo pozitivan doprinos najavljenih investicijskih aktivnosti, no uslijed velikih neizvjesnosti ne možemo sa sigurnošću procijeniti reakciju stanovništva te njegovo daljnje razduživanje i mogući nastavak pada osobne potrošnje. Nažalost, izostanak posve stabilnih kretanja u EU ne dozvoljava nam prevelika očekivanja pa tako možemo zaključiti da su rizici veliki i da bolje dane garantira samo stupanj provođenja strukturnih reformi i dobra priprema kako bismo po izlasku iz krize krenuli sa što bolje startne pozicije”, zaključuje analitičarka PBZ-a.
