Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Iako imaju sve uvjete, 20 tisuća ljudi ne da se u mirovinu

Kada bi 20 tisuća službenika odlučilo otići u penziju, moglo bi se zaposliti 10.000 novih, a u proračunu bi se uštedjelo 400 milijuna kuna

Kada bi 20 tisuća službenika odlučilo otići u penziju, moglo bi se zaposliti 10.000 novih, a u proračunu bi se uštedjelo 400 milijuna kuna

U ovom trenutku, dakle, od gotovo 240 tisuća zaposlenih u javnom sektoru njih gotovo 10 posto može u mirovinu, ali ne želi. A zakona koji bi ih na to prisilio – nema, piše Jutarnji list.

Ministri iz Milanovićeve Vlade od početka mandata uvjeravaju da će reformirati javni sektor i učiniti ga efikasnim, a to znači srezati broj zaposlenih za 30 posto. U dvije godine, međutim, ne samo da nije bilo otkaza u državnim i javnim službama, nego masovno ostaju raditi čak i oni koji imaju uvjete za punu mirovinu. Zato što im je zakon to omogućio.

U zdravstvu svi mogu u penziju nakon 65, ali mogu i ostati raditi ako žele i ako se tako dogovore s ravnateljem bolnice i dobiju odobrenje ministra. Oni u državnoj administraciji, prema Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, mogu u penziju sa 65, a žene sa 60 i 9 mjeseci. Nakon toga ne smiju raditi u državnoj službi jer nema mogućnosti dogovora sa šefom. Tada im, po Zakonu, prestaje “državna služba po sili zakona”. No, ne moraju u mirovinu točno kad proslave 65. rođendan, nego mogu ostati raditi do kraja te godine. Za one rođene u siječnju to znači još skoro godinu dana.

Iznimke i visoki kriteriji

Za učitelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i obrazovanju koji je također postavio granicu da se u mirovinu mora sa 65, ali i tu postoje iznimke – učitelj ima pravo završiti školsku godinu, a ravnatelj svoj mandat koji mu traje četiri godine.

U visokom obrazovanju ministar Željko Jovanović pokušao je ograničiti rad profesora na fakultetima na 65 godina kako bi otvorio radna mjesta za znanstvene novake i mlade profesore. Nije uspio. Oni i dalje mogu raditi i dulje pod uvjetom, kako je propisano, da “udovolje visokim kriterijima”. Dosad je “visoke kriterije” ispunjavalo čak 80 posto profesora!

Na policiju i vojsku primjenjuje se, pak, Zakon o mirovinskom osiguranju djelatnih vojnih osoba i policijskih službenika. Uvjete za punu starosnu mirovinu stječu neovisno o godinama starosti – bitno je da napune 40 godina staža. I vojnici i policajci imaju pravo na beneficirani radni staž pa puno prije 65. ostvare cijeli staž. No, nitko ih ne može natjerati da odu u mirovinu prije 65, kako je propisano Zakonom o radu.

Golem trošak plaća

Upravo policija i vojska čine gotovo trećinu u skupini javnih službenika koji imaju pravo na punu mirovinu. Od 20 tisuća, njih je oko 7 tisuća. Još je 10 tisuća žena, službenica u državnoj upravi jer one prije stječu uvjete za mirovinu: ove godine sa 60 godina i devet mjeseci, a iduće sa 61. Unatoč tome, odlučile su raditi do 65.

Svi oni imaju samo jedan motiv: plaća od 5 do 7 tisuća kuna znatno je veća od 2500 kuna mirovine. Drugo, sigurna je, a treće, posao u državnoj upravi je jedan od manje zahtjevnih.

Ukupno u javnom sektoru radi više od 230 tisuća ljudi. Na njihove plaće ove godine potrošit ćemo 17 milijardi kuna. Ako se tome pribroje ostali troškovi, rashodi za zaposlene penju se na 21 milijardu odnosno mjesečno 8500 kuna bruto po zaposlenome.

Istodobno svaki drugi mladi građanin do 25. godine nema posao. I male su šanse da ga nađe. Jer se nema gdje zaposliti.

Mogu li javni službenici stariji od 60, unatoč ogromnom iskustvu, zadovoljiti novi ritam tržišta rada? Može li državna i javna uprava s 20 tisuća ljudi pred penzijom biti dovoljno efikasna i dinamična da osigura potporu gospodarstvu i otvaranju novih radnih mjesta?

Trenutni izravni efekt odlaska 20 tisuća ljudi u penziju proračunska je ušteda od gotovo pola milijarde kuna.

Gruba računica pokazuje da sada za 20 tisuća zaposlenih u javnom sektoru dajemo nešto više od 2,04 milijarde kuna. Ako bismo ih poslali u mirovinu, pali bi na teret mirovinskog i godišnje bi za njihove penzije trebalo 600 milijuna kuna.

400 milijuna kuna uštede

Kada bismo na njihova mjesta zaposlili 10 tisuća novih, mladih ljudi, za njihova primanja trebalo bi 1,02 milijarde kuna.

Kad se to sve zbroji, ispada da bi ušteda bila oko 400 milijuna kuna.

Prije godinu i pol tadašnji potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Radimir Čačić tvrdio je da u javnom sektoru ima deset tisuća ljudi viška. On i ministar uprave Arsen Bauk najavljivali su do kraja 2012. umirovljenja i dokup staža. Slavko Linić bio je za otkaze. Sve je stalo. Lani u rujnu Čačić je opet, i drugi put, objavio da će 16 tisuća ljudi otići u penziju i da će još 17 tisuća službenika biti poslano u prijevremenu mirovinu uz dokup staža.

Ušli smo u zadnji kvartal 2013., ali se još ništa na tom planu nije dogodilo.

Prošle godine Ministarstvo uprave napravilo je izmjene Zakona kojima je predložilo izmjene uvjeta za odlazak državih službenika u mirovinu. Predložena je zakonska obveza odlaska u mirovinu u trenutku kad zaposlenik ostvari pravo na punu starosnu mirovinu bez obzira na to je li napunio 65 godina ili ne. Od takvih se izmjena odustalo premda su one bile na tragu zacrtanog plana Vlade o smanjenju broja zaposlenih u državnim i javnim službama. Navodno su ustavni stručnjaci rekli da diskriminira žene jer ih tjera da znatno prije idu u mirovinu od muškaraca.

Drugi pokušaj događa se upravo u Ministarstvu rada: pripremaju izmjene Zakona o plaćama u državnim i javnim službama. One bi trebale obuhvatiti i dio koji se odnosi na uvjete za odlazak u mirovinu u javnom sektoru. Zakon će biti gotov za desetak dana.

Mjesta za mlade

Vlada želi poslati u penziju 20 tisuća ljudi, a uz to namjerava stimulirati i barem dio od 10 tisuća onih koji imaju uvjete za prijevremenu da odu iz sustava. Zato istodobno rade i na zakonu koji će preciznije regulirati rad mirovinskih društava za dokup staža.

Ako Vlada ovaj put doista uspije smanjiti broj zaposlenih u javnim službama, oslobodit će se radna mjesta za mlade. U visokom školstvu je u ovom trenutku 500 profesora koji bi mogli otići u penziju i osloboditi mjesto mlađim kolegama.

– Mi godišnje stvorimo 1000 doktora znanosti i mnogi od njih mogli bi biti pretedenti na ta mjesta jer su po znanstvnoj produktovnosti i kvaliteti bolji od najboljih iz ove kategorije 65 plus – kaže naš sugovornik iz Ministarstva znanosti.

Ministar Jovanović iznio nam je podatak da u njegovu ministarstvu ima 17 ljudi koji će ove godine ispuniti uvjete za starosnu mirovnu. Ali samo četvero će ih po sili zakona i otići u mirovinu jer su navršili 65 godina.

U zdravstvu radi 504 liječnika starijih od 65.

”Mirovine biraju oni koji mogu dobiti honorarne poslove kod privatnika na ugovor o djelu. To nije oblik stalnog posla i ne moraju zamrznuti mirovinu”, kažu nam u Sindikatu. U Komori, pak, otkrivaju da od svih umirovljenih doktora, njih 3208 ima licence za rad. A to znači da uz penziju i dalje negdje rade i primaju honorar.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Blog Lifehack tvrdi da su ljudi koji piju kavu uspješniji.

Komentari

Excel je postao neizostavan alat u poslovnim okruženjima diljem svijeta zbog svoje sposobnosti organizacije, analize i prezentacije podataka u raznolikim industrijama.

Komunikacija

Taj početni dojam nije uvijek najtočniji, ali ga je obično teško preokrenuti ili poništiti i često bude temelj za daljnji odnos između dvije osobe.

Lifestyle

Poradite na koncentraciji jer samim time ćete bolje raditi i osjećat ćete se zadovoljniji zbog rezultata. Evo nekoliko savjeta za bolju koncentraciju!

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.