Prema strateškom opredjeljenju ‘čišćenja’ državnog portfelja s ciljem boljeg financijskog iskorištavanja državne imovine iduće godine u prodaju ‘kreće’ 40-ak trgovačkih društava u većinskom ili manjem državnom vlasništvu, među kojima je dosta prometnih i turističkih trgovačkih društava, ali i nekoliko veterinarskih stanica i druge.
Sva ta društva su u nadležnosti (u srpnju ove godine osnovanog) Centra za restrukturiranje i prodaju-CERP koji će kao pravni sljednik agencije AUDIO ta društva i prodavati bilo putem javnih poziva ili nekih drugih načina, čulo se na današnjem savjetovanju Narodnih novina o aktualnostima u pravnoj regulativi vezanoj za upravljanje državnom imovinom na kojem se okupio velik broj predstavnika državnih tvrtki i institucija te gradova.
O tome će konačnu riječ donijeti Vlada, a u svemu će uz CERP sudjelovati i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji je, po riječima njegovog predstojnika Mladena Pejnovića, odlučan u namjeri da se u upravljanje državnom imovinom konačno uvede reda i učinkovitosti pa ma kako to bilo složeno i teško s obzirom na još uvijek nepostojeći registar/popis te imovine i brojne probleme koji se u tom poslu stalno pojavljuju.
Među 40-ak društava koji bi prema prijedlogu i popisu DUUDI-ja odnosno CERP-a u prodaju iduće godine dosta ih je koji su se već zadnjih desetak godina neuspješno prodavali te neka koja nisu nikad. Ukupno gledano na tom su popisu primjerice RIZ-Odašiljači, Atlantska plovidba, hoteli Plat, Makarska i Imperial-Rab, splitski Autobusni kolodvor, Pounje Trikotaža, Uljanik Tesu, vukovarski Velepromet i druge.
Naglasivši na savjetovanju da je unošenju reda u postupke i načine upravljanja državnom imovinom znatno pridonijelo ovogodišnje usvajanje strategije i zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, Pejnović je najavio da će se do kraja prvog kvartala iduće godine donijeti i svi provedbeni dokumenti tog zakona, ali će se morati raditi i njegova nadopuna oko upravljanja privremeno oduzetom imovinom jer je tu praksa pokazala da zakon treba poboljšati.
U vezi trgovačkih društava, gdje je osnovni problem uloga države odnos gdje je regulator, a gdje upravljač, Pejnović se nada da Hrvatskoj neće trebati europska intervencija kako je to bilo primjerice u Sloveniji, kao i da državna imovina neće slično kao u Grčkoj postati kolateral za državne obveze. Važnim problemom označio je i dosadašnju nedovoljnu tržišnu orijentaciju državne imovine, ocjenjujući kako se državnom imovinom neučinkovito upravljalo i na državnoj i na lokalnoj razini.
Ogromna su pitanja, kako kaže, i sukcesija i naslijeđa iz bivše države, a kako Hrvatska u tom smislu ima ugovore samo sa Slovenijom i Makedonijom trebat će puno napora da se i to rješava.
Stoga je vrlo teško i izraditi registar državne imovine, jer primjerice, kako je kazao, HGK je već tri puta odbila predati popis imovine, i još se čeka, ali će ipak do kraja godine DUUDI objaviti popis od oko 350 tisuća aktivnog skupa nekretnina po vrstama, u što su uz objekte uključene i razne vrste zemljišta.
Pejnović je kazao i da se stalno vraćamo privatizaciji i prodaji, a većina društava koja se na taj način žele riješiti imaju velike dugove, gubitke i nisu konkurentna, pa je i nedostatak zanimanja za Croatia Airlines kao strateški važnu tvrtku u Hrvatskoj ocijenio lijepim primjerom da se puno toga ne može prodati.
