Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Imamo 60.000 fiktivnih radnih mjesta

Sa 358.808 registriranih nezaposlenih Hrvatska je i službeno dotaknula dno: stopa zaposlenosti tri kvartala zaredom pada ispod 50 posto te u drugom kvartalu 2013. iznosi svega 49,8 posto. Trenutno manje od polovice radno sposobnih u dobi od 15 do 64 godine – radi.

Sa 358.808 registriranih nezaposlenih Hrvatska je i službeno dotaknula dno: stopa zaposlenosti tri kvartala zaredom pada ispod 50 posto te u drugom kvartalu 2013. iznosi svega 49,8 posto. Trenutno manje od polovice radno sposobnih u dobi od 15 do 64 godine - radi.

Od kraja prošle godine, prema kvartalnim podacima Eurostata, broj zaposlenih nije uspio premašiti brojku od 1,4 milijuna. Prema podacima DZS-a, to prvi put nismo uspjeli čak niti u turističkoj sezoni, piše tportal. Najlošiju bilancu imali smo početkom godine, kad je radilo samo 1.308.000 ljudi. U istom razdoblju imali smo 1.215.000 umirovljenika. Taj odnos nikada nije bio gori. U EU lošiju stopu zaposlenosti od Hrvatske ima samo Grčka – i to za 0,2 postotna poena.

“Hrvatska je uvjerljivo u lošijoj situaciji od ostalih jer imamo više od 60.000 fiktivnih radnih mjesta. Riječ je o 30.000 ljudi u javnoj upravi na nepotrebnim radnim mjestima u raznim popratnim službama, 15.000 zaposlenih na javnim radovima i oko 15.000 zaposlenih na tzv. stručnom usavršavanju za 1600 kuna koji rade u državnoj i lokalnoj samoupravi. Grčka, Španjolska i Portugal djelomično su proveli reforme koje Hrvatska nije i ako se uzme u obzir da imamo izostanak reformi i gospodarskog rasta, zasigurno smo među najlošijima na svijetu po stopi nezaposlenosti i razini zaposlenosti”, upozorava za Jutarnji list Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Josip Tica, profesor na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta navodi tri ključna razloga za nizak stupanj zaposlenosti u tako dugom roku od preko 20 godina. Prvi je stupanj monopoliziranosti tržišta proizvoda i usluga. Drugi, stupanj rigidnosti radničkog zakonodavstva i visina radničkih prava u smislu naknada za nezaposlene, otkaznih rokova, skupoće otpuštanja i slično. Treći, udio poreznog opterećenja u ukupnoj raspodjeli nacionalnog dohotka.

U slučaju kada je javni sektor prevelik, efekt na jaz između plaća i cijena je isti kao i kod rasta monopoliziranosti tržišta proizvoda i usluga. Cijene rastu, a plaće stagniraju, osim, kaže Tica, korisnicima proračuna. Osim spomenuta tri razloga, Hrvatska s alarmantno niskom stopom zaposlenosti danas plaća i cijenu politika prijevremenog umirovljenja. Više od 400 tisuća Hrvata u dobi mlađoj od 65 godina je u mirovini.

‘Samo 70 tisuća njih ima braniteljski status, tako da u radno sposobnom stanovništvu od 15 do 65 imamo gotovo pola milijuna ljudi koji žive od mirovine, a ne od tržišta rada. Naravno, to pogoršava situaciju za sve ostale, jer zahtijeva veće poreze kako bi se financirao mirovinski fond koji je u deficitu oko 15 milijardi kuna godišnje, a to opet stvara još veći jaz između plaća i cijena onih koji rade’, upozorava Tica.


Napisao

Pročitajte još:

Lifestyle

Samopouzdanje, kao i većina drugih vještina, može se naučiti i bitno poboljšati.

Ekonomija

U posljednje četiri godine Hrvatska je sagradila 83,72 kilometra novih cesta, što je ključno za unapređenje logističke infrastrukture.

Ekonomija

Rast cijena u posljednjih nekoliko godina doveo je do toga da su raspoloživi kućni budžeti građana pod sve većim udarom.

Edukacija

Poslodavci se najviše boje toga da ćete otići jednom kada pronađete posao koji više odgovara vašim kvalifikacijama.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.