Javna poduzeća u Hrvatskoj do kraja srpnja ove godine realizirali su u prosjeku 28 posto od ukupno planiranih 1,87 milijardi eura investicija za ovu godinu, odnosno 527 milijuna eura, od čega su u energetskom sektoru najbolje rezultate imali Janaf i HEP, a najlošije Ina, čulo se uz ostalo na današnjem susretu s novinarima u Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI).
Spomenuti se iznosi investicija i realizacije odnose na sva javna poduzeća (energetika, promet, vode, šume i druga), a prema analizi CEI-a ukupna vrijednost javne nabave do kraja srpnja ove godine iznosila je 445 milijuna eura.
Usporedba s istim razdobljem prošle godine nije moguća jer se lani takvi podaci o realiziranim investicijama nisu bilježili, ali je, kako je kazao predsjednik Upravnog odbora CEI-a Dragan Marčinko, cijela prošla godina završila s ukupno 1,2 milijarde eura tih investicija.
Podaci o investicijama Ine poznati su za razdoblje do kraja lipnja, jer su izlistani na Zagrebačkoj burzi, ali u Centru kažu kako je njihova realizacija ispod prosjeka, na 18 posto od planiranih 225 milijuna eura za ovu godinu.
Zašto investicije u Ini stoje u CEI-u ne znaju, o tome stalno s Inom razgovaraju, ali napominju kako je očito da izbjegavaju velike kapitalne investicije, zapostavljaju rafinerije, itd.
U Centru očekuju i da im javna poduzeća u iduća tri tjedna dostave draftove svojih strategija, restrukturiranja, privatizacije i slično, iz čega bi se mogli iščitati i planovi investicija za iduće srednjoročno razdoblje.
Najavljuju i donošenje novog zakona o energiji, čiji je prijedlog još u javnoj raspravi, a u kojem bi mogla biti i odredba da se objekti važni za opskrbu energijom, a to će procijeniti država, neće moći zatvoriti niti prenamijeniti.
Osvrnuvši se na strategiju korištenja obnovljivih izvora energije, član Upravnog odbora CEI-a Ante Ramljak je kazao da je trenutno kod vjetroelektrana u funkciji 129 MW, a do kraja godine očekuje se još 34 MW. Do kraja 2013. u funkciju bi moglo još 199 MW, temeljem već dogovorenih poslova za vjetroparkove na sedam lokacija u Hrvatskoj, što je ukupna investicija od oko 287 milijuna eura.
Za preostalih oko 800 MW iz obnovljivih izvora (solarna energija, hidroelektrane…), natječaji bi se, procjenjuju u Centru, mogli raspisivati za oko godinu dana, odnosno od 2014. nadalje. Do tada će se za svaki izvor pripremiti potencijalne lokacije i dokumentacije u skladu s prostornim planovima županija.
Kod veliki energetskih projekata, kao što je Plomin C, u Centru podsjećaju da 14. rujna istječe rok za ponude, da je podignuto 50-ak ponudbenih dokumentacija, te da ima šest do sedam ozbiljnih kompanija.
Za HE Omblu se očekuje da će do kraja ovog mjeseca biti gotove dvije studije utjecaja na okoliš, jedna koju je naručio HEP kao reviziju prijašnje, te EBRD-ova.
Fisibility i druge studije rade konzultanti i za LNG terminal i u planu je da budu gotove do svibnja iduće godine, da se ishodi lokacijska dozvola i traže partneri, a u Centru ne sumnjaju da će se naći jer zanimanja za taj projekt ima.
Program energetske učinkovitosti ili obnove zgrada javnog sektora za sada se ne odvija brzinom koja se očekivala, ali u tijeku je natječaj za tvrtke koje će obaviti tzv. energetske preglede na 300 potencijalnih objekata.
Za sada su u okviru tog programa potpisani ugovori za šest objekata u Varaždinu, a očekuju se ugovori za još tri u Osijeku.
Po podacima CEI-ja, natječaja je za to do sada ukupno bilo malo jer od 105 projektnih zadataka koje je predstavilo Ministarstvo graditeljstva, 30 posto je ocijenjeno neisplativim, 15-ak posto je vraćeno jer su imali krive brojke, dok ih oko 20 posto čeka suglasnost lokalne samouprave.
Centar je, kako je rečeno, u vezi projekata javno-privatnog partnerstva (JPP) obavio sve predradnje da može raspisati natječaje do kraja ove godine, a ukupna im se vrijednost procjenjuje na 2,5 milijarde kuna.
U listopadu će tako natječaj za partnere za tzv. prvi blok projekata u vrijednosti gotovo 7,5 mlijuna kuna, među kojima su nekoliko škola u Dubrovniku, Varaždinu i u Istri, bolnice u Varaždinu i Popovači te dva skladišta MORH-a.
U studenom bi, prema planovima, mogao natječaj za partnera za Trg pravde u Zagrebu, vrijednosti gotovo milijardu kuna, a u prosincu za nekoliko škola u Međimurju i Zagrebu te za Hrvatski državni arhiv u Kerestincu.
