Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku porasla za 4,1 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se zahvaljuje rastu proizvodnje energije i intermedijarnih proizvoda.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u ožujku ojačala za 2,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skočila za 4,1 posto.
To je znatno bolji podatak nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u ožujku industrijska proizvodnja porasla za 0,5 posto na godišnjoj razini. Njihove su se procjene kretale od pada za 2 do rasta za 2,9 posto.
Od početka godine industrijska proizvodnja znatno oscilira. Nakon što je u siječnju porasla neočekivano snažnih 3,4 posto, u veljači je pala oštrih 4,1 posto. Nakon rasta u ožujku, ukupno je u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ojačala 1,1 posto.
„Razmjeno visokoj stopi rasta zasigurno je pridonio i učinak baznog razdoblja te kontinuirani pad industrijske proizvodnje koji, uz iznimku lanjskog kolovoza i ovogodišnjeg siječnja, traje još od siječnja 2012. godine“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrajući prema GIG-u, rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u ožujku prošle godine zabilježen oštar pad.
„Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je u ožujku za 10,2 posto godišnje, dok je u ožujku 2012. pala 14,2 posto. Proizvodnja energije porasla je za 13,8 posto, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.
U ostalim je segmentima u ožujku je zabilježen pad proizvodnje. Najviše je, 8,2 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 5,6 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, 2,3 posto.
