Jedan projekt spreman je za globalno tržište, a imam ih još sedam

Jedan projekt spreman je za globalno tržište, a imam ih još sedam

S Vladimirom Dolencom razgovarali smo o njegovu nagrađivanom patentu, ali i o budućima, kojih ima na pretek, ističe slavonski poduzetnik…

Opišite nam ukratko vaš nagrađeni izum?

Moj prvi izum koji je osvojio zlatnu medalju na međunarodnom sajmu inovacija EUREKA 2009. u Bruxellesu jest uređaj za razmotavanje i namotavanje plastičnih cijevi, električnih i telekomunikacijskih kabela. To je priključni uređaj za bager, rovokopač, traktor ili kamion s hidrauličnom rukom. On ubrzava radni proces razmotavanja za šest do deset puta i smanjuje broj potrebnih radnika s četiri na samo jednoga. Njime je u svega sat vremena moguće razmotati do 1500 metara spomenutih materijala. Također, iskoristiv je u svim vremenskim uvjetima i na svim podlogama. (Više o tom izumu Vladimira Dolenca pročitajte ovdje.)

Kako ste došli na ideju izraditi takav stroj?

Tijekom rada na određenim poslovima susretao sam se s teškoćama u obavljanju određenih zadataka. Kako bih pojednostavio i ubrzao poslovne procese na domaćem i globalnom tržištu tragao sam za strojevima koji bi to omogućili. Nisam uspio pronaći ništa slično, što me dovelo do prvih ideja. Odmah sam krenuo s izradom vlastitih prototipa strojeva, primijenio ih u radu, a oni su se pokazali izuzetno učinkovitima. Tako sam se odlučio na patentiranje više inovacija, od kojih je prva uređaj za razmotavanje i namotavanje plastičnih cijevi. Upravo je ta inovacija na svojoj prvoj međunarodnoj izložbi patenata „EUREKA“ osvojila zlatno odličje s posebnim naglaskom na učinkovitosti i primjenjivosti.

Koliko je vremena prošlo od ideje do funkcionalnog prototipa?

Od ideje do izrade prvog pred-prototipa  nije prošlo ni 30 dana. Predprototip, uređaj bez hidraulike, izradio sam u radionici tvrtke u kojoj sam radio i odmah ga primijenio. Postignut je pun pogodak u razmotavanju i polaganju plinskih plastičnih cijevi na plinofikaciji vukovarskog područja. Tim sam uređajem obavio posao na 150 kilometara dugom plinovodu u naseljima i između njih.

Kako se predprototip mehaničkog karaktera pokazao izrazito učinkovitim, odlučio sam se na izradu sofisticiranijeg prototipa na bazi hidraulike koji radi na način da njime upravlja samo jedan djelatnik – strojar iz kabine bagera, koji uređaj nosi i njime obavlja posao.

Za izradu hidrauličnog prototipa utrošio sam oko godinu dana vremena i blizu 75.000 kuna vlastita novca.

Koji vam je dio razvojnog ciklusa bio najteži? Jeste li se susreli s administrativnim problemima?

Najteži dio razvojnog ciklusa bila je izrada funkcionalnog prototipa, koji je zbog velikog broja dijelova, posebno hidraulike, bio poprilično dugotrajan i skup. Administrativnih problema s patentiranjem nije bilo, jer je taj proces standardiziran i jednak za sve vrste izuma. Problem su nastali kod izrade elaborata za priznanje patenta, za što su mi ovlašteni konzultanti tražili oko 15.000 kuna. Kako si taj trošak nisam mogao priuštiti, temeljem oglednog primjerka elaborata patentne prijave naučio sam i sâm uspješno napravio patentnu prijavu za taj i sve buduće izume koje sam prijavio. Kod izrade elaborata kao prepreku bih istaknuo izradu crteža, koji su obvezni dio patentne prijave. Tako mi je prilikom izrade prve prijave od velike pomoći bio sin Ivan koji studira građevinarstvo u Osijeku. Objasnio mi je tehničko crtanje u AUTO CAD-u.

Proizvodnju je preuzeo Đuro Đaković. Jeste li proizvodnju ponudili najboljem ponuđaču ili ste preferirali domaću kompaniju?

Još u Bruxsellesu na sajmu inovacija imao sam ponude belgijskih i kineskih investitora za otkup licencije za nagrađenu inovaciju. Obavio sam preliminarne razgovore, ali pojavom informacije o nagradi za izum u domaćem tisku odmah se pojavio i investitor iz Slavonskog Broda, tvrtka “TEHNO-PATENT”, s kojom sam postigao dogovor i napravio ugovor o prodaji ekskluzivne licencije za proizvodnju i distribuciju uređaja. Ta tvrtka donijela je odluku da će proizvodnju započeti nakon zaštite patenta za cijeli svijet, što je ovih dana i učinjeno pa bi proizvodnja trebala započeti na ljeto. Kako je investitor iz Slavonskog Broda, gdje u pogonima Đure Đaković postoje proizvodni kapaciteti za proizvodnju tog uređaja, on se odlučio za njih. Za plasman uređaja u inozemstvu postignut je načelni dogovor s globalnom korporacijom Libherr.

Za domaćeg investitora odlučio sam se zbog želje za proizvodnjom u Hrvatskoj, kako bi i na taj način pridonio podizanju domaće proizvodnje i izvoza, jer se radi o uređaju koji ne postoji niti kod nas niti bilo gdje u svijetu. Ujedno, na taj način imam i bolji nadzor nad kvalitetom izrade i broju proizvedenih strojeva, što je za mene važno, a povezano je s klauzulama iz ugovora o prodaji isključive licencije.

Koliku potražnju za takvim strojevima očekujete u Hrvatskoj, regiji ili svijetu?

Uređaj je zbog primjenjivosti u različitim djelatnostima gradnje infrastrukturnih objekata potreban svakoj građevinskoj tvrtki koja se bavi poslovima plinofikacije, vodogradnje, telekomunikacija, elektroenergetike. Pogodan je i u poljoprivrednim poslovima navodnjavanja te u javnom sektoru –vatrogascima.

Također, svako komunalno poduzeće kod nas i u svijetu koje se bavi održavanjem i širenjem svojih infrastrukturnih objekata treba taj uređaj, a za njega još uvijek ne zna. Zbog procedure međunarodnog priznavanja patenta, koja je u završnoj fazi, tek sada smo počeli putem medija izlaziti u javnost. Očekujem velik interes.

Jedan izum je na pragu uspjeha, no medijima ste istaknuli kako se na tome ne namjeravate zaustaviti. Hoćete li nam otkriti nešto o nadolazećem patentu? Kada bi on mogao u proizvodnju?

Nakon patentiranja i izrade prototipa prvog izuma krenuo sam s izradom patentnih prijava i prototipova za još sedam inovacija. Za jednu od njih ovih dana očekujem patentnu dokumentaciju.

Riječ je o dvostranoj pneumatskoj punilici za kobasice i kulene, uređaju koji omogućuje punjenje svih proizvoda od mljevenog mesa pneumatskim putem, na zrak. Uređaj je izveden tako da se cijev iz koje se mesni proizvodi pune iskorištava i kao zračni cilindar s jedne strane, a kao punilica s druge strane. Nakon punjenja nema potrebe za povratom tlačnog mehanizma koji istiskuje mesnu smjesu nego se cijev-cilindar zarotira za 180 stupnjeva te se punjenje smjese za novi ciklus obavi sa suprotne strane. Ciklusi se tako ponavljaju do završetka posla.

Uređaj se izrađuje u kapacitetima od 25 do 60 kilograma. Višestruko je jeftiniji od do sada poznatih punilica. Čišćenje i održavanje je jednostavno, a zbog malog broja dijelova od kojih je načinjen vijek trajanja mu je praktično neograničen. Za masovnu sam proizvodnju tog uređaja u pregovorima s tvrtkom iz Osijeka. Ali kako je riječ o relativno jednostavnoj izradi, do realizacije ugovora sam po narudžbi izrađujem punilice.

Osim ta dva već patentirana uređaja, imam spremne elaborate za prijavu patenta za ostalih šest inovacija, od kojih je za dvije postupak tek pokrenut – dvokonusna navlaka za proširivanje uz istovremeno provlačenje plastičnih cijevi kroz bušotine pneumatskih raketa za horizontalno bušenje zemlje i samostezivu hvatač za manipulaciju pneumatskim raketama za bušenje zemlje.

Temeljem samo objavljenih naziva inovacija u tisku, tvrtka “DAR” d o.o. – generalni zastupnik tvrtke “ESSIG” iz Njemačke, pokazala je interes. Obavljen je prvi razgovor i ugovoren sastanak početkom sljedećeg tjedna.

Kako za navedene inovacije već imam izrađene prototipove čiju učinkovitost potencijalnom investitoru mogu odmah prezentirati, pretpostavljam da će i te dvije inovacije uskoro u proizvodnju.

Hoćete li za svoj sljedeći patent opet tražiti investitora? Namjeravate li možda sami proizvoditi?

Kada započne proizvodnja četiri navedena patenta, namjeravam sam pokrenuti proizvodnju ostalih patenata za koje već imam izrađene elaborate i prototipove, čim prikupim novac.

Podijeli

Odgovori

Top