Naime, zadnji dan listopada posljednji je dan u kojem se, temeljem Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, obračunava i plaća krizni porez po stopi od četiri posto. Zaposlenici i umirovljenici krizni su porez plaćali od 1. kolovoza prošle godine, a njime je ukupno bilo obuhvaćeno 1.254.500 zaposlenika i umirovljenika čiji su plaće ili mirovine bile više od tri tisuće kuna.
Niža stopa kriznog poreza od dva posto na plaće i mirovine od 3.000 do 6.000 kuna ukinuta je 1. srpnja ove godine, a s početkom studenog ukida se i viša stopa od četiri posto.
Po posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama isplaćena za kolovoz ove godine iznosila je 5.391 kunu, a krizni je porez utjecao na smanjenje te plaće za prosječno 2,1 posto.
2,8 milijardi kuna od harača
Po podatcima Ministarstva financija, u državni je proračun po osnovu posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke te posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke do druge polovice listopada uplaćeno ukupno više od 2,8 milijardi kuna – u razdoblju od kolovoza do prosinca prošle godine oko 1,06 milijardi kuna, a od početka ove godine do 20. listopada gotovo 1,82 milijarde kuna.
Iako se s početkom studenog krizni porez ukida za zaposlenike i umirovljenike, taj će se porez po višoj stopi od četiri posto zadržati još do kraja ove godine za primitke od samostalne djelatnosti veće od 6.000 kuna.
Zakasnili dva mjeseca
Naime, kako je dva mjeseca kasnije uveden poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, tim će poreznim obveznicima dva mjeseca kasnije, odnosno s početkom siječnja iduće godine, biti ukinuta i viša stopa kriznog poreza od četiri posto.
U Ministarstvu financija procjenjuju da će tako temeljem Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke još oko 15.000 poreznih obveznika do kraja godine u državni proračun uplatiti oko 10 milijuna kuna posebnog poreza po stopi od četiri posto.
