– SDP nije dao ključni model kako oporavak ostvariti, a nisu niti spomenuli potrebnim otvoriti prostor za investicije kroz privatni kapital – rekao je Šuker.
Kritizirajući izjave koje su se čule na SDP-ovoj konvenciji Šuker je poručio kako je činjenica da poreznu politiku u smislu opterećenja definira rashodovna strana. Također mu je nejasno SDP-ovo olako iznošenje mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani koje nisu nikada pokušali ugraditi u proračun, te, rekao je, da si on to kao političar ne bi nikada dozvolio.
– Nemoguće je i prihvatiti prijedlog o smanjenju doprinosa za dva postotna boda, što bi bilo oko dvije milijarde kuna manje u proračunu, istodobno dok trošak za mirovine i zdravstvo stvara deficit od oko 20 milijardi kuna godišnje – napomenuo je.
Čudna matematika
Šuker je poručio kako im je vrlo čudna matematika u kojoj predlažu s jedne strane povećanje rashoda, a s druge smanjenje prihoda.
Šuker je i kritizirao frazu, kako kaže, staru devet godina, vezanu za povećanje zaposlenosti. Tada je SDP govorio o 200 tisuća novih radnih mjesta, što im nije uspjelo, a danas govore o 80.000.
I blokirane tvrtke bez ijednog zaposlenog, a takvih je oko 20.000 tvrtki bit će eliminirane, jer to omogućava OIB, poručio je Šuker SDP-u.
Projekti pred realizacijom
Osvrnuvši se na u četvrtak predstavljene projekte u koje će se krenuti, Šuker je potvrdio da interesenata ima za veći dio projekata i da su u stvari u visokoj fazi pred realizaciju. Potvrdio je da je obavio nekoliko razgovora s predstavnicima majki banaka koje posluju u Hrvatskoj, da su za Luku Rijeka interes pokazali najveći lučki operateri ulaskom kroz koncesiju, a interes postoji i za zračnu luku Zagreb. Uglavnom, rekao je, međunarodne financijske institucije su zainteresirane za ulazak u 30 predstavljenih projekata.
Ministar gospodarstva Đuro Popijač poručio je kako će ti projekti biti i velika šansa za domaće tvrtke i pokretanje industrijske proizvodnje. Poručio je da Vlada surađuje s poduzetnicima, te da država nije u depresiji.
Iznoseći konkretne brojke kazao je kako je malim i srednjim tvrtkama dano potpora u vrijednosti od 320 milijuna kuna, 15 milijuna za izvozne tvrtke, te da su od 2004. godine otvorili 326 poduzetničkih zona koje su iz proračuna dobile 580 milijuna kuna.
