Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Iz krize možemo s blažim mjerama štednje i većim plaćama

Ovu preporuku sigurno će pozdraviti većina građana: stručnjaci iz jednog njemačkog instituta smatraju da se kriza u eurozoni može prevladati samo ublažavanjem mjera štednje i povećanjem plaća u cilju poticanja potrošnje.

Ovu preporuku sigurno će pozdraviti većina građana: stručnjaci iz jednog njemačkog instituta smatraju da se kriza u eurozoni može prevladati samo ublažavanjem mjera štednje i povećanjem plaća u cilju poticanja potrošnje.

Kriza u eurozoni može se prevladati samo ublažavanjem mjera štednje, u eurozoni će se situacija poboljšati tek kada se ukinu drastične mjere štednje. To je mišljenje stručnjaka iz Instituta za makroekonomiju i istraživanja konjunkture (IMK) zaklade Hans Böckler bliske sindikatima, piše DW. “Prestrogi programi štednje u zemljama zahvaćenima krizom povećali su zaduženja umjesto da ih smanje”, ukazuje direktor IMK-a Gustav A. Horn. Prema istraživanjima tog Instituta, uzrok presporog oporavka kriznih država nije nedovoljna proračunska disciplina, nego pretjerana štednja koja koči gospodarski rast.

Politika rasta umjesto štednje

“Službena linija u Europi je do sada bila da se jedan ušteđeni euro s 50 centi odražava na gospodarski učinak. To ne bi imalo neke veće negativne posljedice, to bi u stvari trebalo dovesti do uspjeha te politike”, objašnjava Horn. No, umjesto toga se jedan ušteđeni euro na gospodarski učinak odražava najmanje dvostruko, ako ne i više. Drugim riječima, kada država uštedi jedan euro, gospodarstvo taj manjak investicija osjeti tako da zaradi barem dva eura manje. U međuvremenu je do tog zaključka došao i Međunarodni monetarni fond.

“Moramo priznati da je ta strategija doživjela neuspjeh”, smatra Horn i zato traži promjenu europske gospodarske politike. Prema njegovom mišljenju, da se ne bi i dalje ugrožavali gospodarski rast i zapošljavanje, u kriznim zemljama se trebaju ublažiti mjere štednje i istovremeno produžiti rokovi za njihovu provedbu.

Veće plaće za poticaj uvoza

Istovremeno bi države koje imaju financijske mogućnosti trebale poticati gospodarski rast odgovarajućom poreznom politikom i mjerama zapošljavanja kao i povećanjem investicija. “Europi bi bilo od pomoći kada bi plaće u Njemačkoj idućih godina bile veće od prosjeka u eurozoni”, procjenjuje Horn. On preporučuje rast plaća od tri posto godišnje u svim branšama. Jer, veće plaće će povećati i potrošnju na domaćem tržištu pa će to dovesti i do povećanja uvoza u Njemačku odnosno do povećanja izvoza zemalja u krizi.

IMK podržava i osnivanje privremenog fonda za vraćanje dugova eurozone. To pak i dalje odbija njemačka vlada. Savezni ministar gospodarstva Philipp Rösler ističe: “To bi na kraju dovelo do preuzimanja dugova drugih zemalja, a to pravno nije moguće. Osim toga, time bi nestao i poticaj za poboljšanje vlastite konkurentnosti na međunarodnom tržištu.”

Napisao

Pročitajte još:

Financije

Pitanje je hoće li euro uopće postojati za nekoliko desetljeća.

Lifestyle

S obzirom na stalne ekonomske i društvene promjene u svijetu, budžeti za putovanja će u 2023. godini biti ključni.

Financije

Svatko od nas bi trebao na vrijeme razmišljati o mirovini, iako se ponekad čini da je mirovina daleko ili da po tom pitanju ne...

Financije

Sve popularniji takav oblik štednje je ulaganje u investicijsko zlato - fizičke zlatne poluge i zlatnike oslobođene poreza namijenjene upravo dugoročnoj štednji.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.