Jedan od razloga zbog kojeg većina ljudi ne ulaže svoj novac i ne gradi investicijski portfelj jest pitanje: „Je li moj novac siguran?“. Ono što se zapravo krije iza tog pitanja jest strah hoće li dobiti natrag istu svotu novca koju su uložili. Međutim, je li to ono što uistinu žele? Ulaganje bez ikakvog rizika čini se na prvu mudra strategija. Postoji li uopće ulaganje bez rizika? Mnogi biraju konzervativne vrste štednje samo da bi sačuvali svoj novac. Nažalost, čak i ako ne diraju glavnicu, sljedeće godine će za isti novac kupovati manje, a idućih godina sve manje i manje.
Vrijednost novca označava njegova kupovna moć. U novčanoj igri inflacija predstavlja glavnog negativca. Inflacija je oduvijek bila prisutna i vjerovatno će biti i ubuduće. Inflacija je najveći neprijatelj stvaranju bogatstva. Posljedica toga jest da za kunu možemo kupovati sve manje kako cijene rastu. Dakle, bez obzira na to koliko novca imali, osim ako se ne oplođuje, njegova vrijednost pada. Kupovna moć je manja. Jedini način da se ide u korak s inflacijom jest da se novac investira za veći postotak godišnje nego što se kreće inflacija. A kako bi vaša aktiva rasla nužno je da se ulaže uz neki rizik.
Da sada imate 10.000 kn, odnesete ih u banku i uložite u nešto sigurno, primjerice, oročenu štednju, što biste imali za deset godina? Naravno, svojih 10.000 kn i kamate. Koliko će za deset godina vrijediti tih 10.000 tisuća kuna? Što će se moći kupiti za taj novac? Inflacija svakog dana nagriza vašu glavnicu. Ako ništa ne poduzimate, sigurno je da ćete tijekom vremena dio novca izgubiti zbog inflacije. Nisam pobornik da se sav novac koji imate investira, nešto novca bi trebali ostaviti u gotovini za hitne potrebe i tekuću likvidnost. Taj novac ostavljate na stranu zbog sigurnosti, da vam se nađe pri ruci ukoliko vam hitno zatreba. Ostatak novca bi trebao biti namijenjen za ulaganje.
Međutim, često čujem i pitanje: „A što ako uložim novac i onda dio ili sve izgubim?“ Ili još češće čujem priče kako su njihovi prijatelji, poznanici ulagali novac i puno izgubili. Što tada? Kod takvih priča uvijek me zanima koliko su bili upoznati s ulaganjem, koje znanje imaju, s kim su se savjetovali o ulaganju? Jesu li koristili usluge financijskog i poreznog savjetnika, brokera i drugih ovlaštenih osoba? Ono što je zanimljivo jest da većina ljudi sluša savjete o investiranju novca od ljudi koji nemaju iskustva u investiranju. Slušaju svoje susjede, članove obitelji, prijatelje, a vrlo malo ih plati uslugu pravog savjeta. Isto tako ih pitam, kada ih zaboli zub, idu li svom susjedu da pogleda o čemu se radi i treba li ga vaditi van, ili ipak potraže stomatologa?
Pod ulaganjem se podrazumijeva pasivno stvaranje bogatstva. To je novac koji zaradite, a da vi ne morate raditi za njega. Jedan od načina jest da svoj novac investirate u dionice, obveznice, investicijske fondove. Koji ćete oblik ulaganja odabrati ovisi o visini rizika koji možete podnijeti. Kompanije čijim se dionicama javno trguje mogu vam stvoriti pasivan prihod, a da ni ne maknete malim prstom. Samim posjedovanjem dionica neke kompanije možete pasivno povećavati vlastitu neto vrijednost. Međutim, prije nego što se upustite u stvaranje pasivnog prihoda, morate steći znanje kako se to radi i tek tada mogu doći rezultati. Razumijevanje načina kako novac radi nužan je preduvjet za ostvarenje značajnijeg financijskog uspjeha.
Problem je u tome što su nas učili da gomilamo, čuvamo svoje stvari pa tako i novac. Međutim, novac ne funkcionira kao zalihe. Novac je sredstvo koje se treba mudro koristiti i oplođivati, ili je bezvrijedan. Što je sada više rizično? Ništa ne poduzimati, čuvati novac, živjeti u nedjelovanju i tako gubiti na vrijednosti gotovo svakodnevno, ili naučiti više o svijetu ulaganja, čitati knjige o tim temama, pratiti financijsko tržište i angažirati stručne osobe da vam pomognu izgraditi vaš vlastiti financijski portfelj.
