UN-ovo izvješće došlo je kao hladan tuš nakon više-manje pozitivnih makroekonomskih pokazatelja diljem zapadnog svijeta. Spektar rasta inflacije može se najjasnije vidjeti u porastu cijena hrane, koje se nalaze na rekordnim razinama. Gorivo također raste prema psihološkoj razini od 100 dolara prema barelu – dijelom i zbog masovnih nereda na Bliskom istoku.
UN-ov indeks cijena hrane
Indeks cijena koji su objavili Ujedinjeni narodi porasli su na rekordne razine i to za čak 62% u odnosu na 2009. godinu. Primjerice samo šećer je poskupio za 122%, kukuruz, soja i pšenica 71%, a mlijeko do 92% i to samo u posljednjih osam mjeseci.
Za većinu stanovništva razvijenih zemalja to će biti samo jedan u nizu povećanih troškova u već pretrpanim kućnim budžetima, međutim za milijune ljudi diljem svijete to je pitanje života ili smrti.
No, postoje dokazi da je trenutni rast jednim dijelom i posljedica vremenskih neprilika koje su u zadnje vrijeme zahvatile zemlje koje slove za najznačajnije izvoznice hrane- Australiju, Rusiju i Argentinu.
Kraj razdoblja “jeftine hrane”
Ipak znanstvenici koji su istraživali u ime Britanske vlade došli su do zaključka da smo na kraju razdoblja jeftine hrane. Prema njihovim pesimističnijim analizama, neki od ključnih prehrambenih proizvoda trebali bi se udvostručiti u sljedećih 20-ak godina. Puno je činjenica koje mogu utjecati ili koje su u nekoj mjeri već utjecale na rast cijena, u drugom izvješću navodi se da je ključni razlog- slab američki dolar, te povećana potražnja za prehrambenim proizvodima iz rastuće srednje klase u zemljama u razvoju, naravno uz već spomenuta loša vremenska razdoblja.