Indeks nacionalne optimističnosti u lipnju manji nego u svibnju

Na skali od 0 (potpuni pesimizam) do 100 (najveći optimizam) indeks zadovoljstva općim gospodarskim prilikama iznosio je u travnju ove godine 17,8 bodova, u svibnju 16,3 a u lipnju 18,1 bod – što je dakle poboljšanje premda građani s nešto više pesimizma očekuju idućih šest mjeseci.

Pesimizam u gospodarstvu

Naime, indeks optimističnosti za gospodarske prilike u tom razdoblju opada – u travnju iznosio je 33,5, u svibnju 29,3 a u lipnju 26,9 – što je vjerojatno posljedica promjena u hrvatskom političkom vrhu u teško doba recesije.

Tri skupine pitanja odnose se na kvalitetu življenja, a podaci pokazuju da su građani nezadovoljni trenutačnom kvalitetom, ali prema indeksu za sljedećih šest mjeseci moglo bi se govoriti i o određenom optimizmu. Naime, indeks zadovoljstva trenutačnom kvalitetom življenja bio je u travnju 33,7, u svibnju se povećao na 44,4 a u lipnju opet pao na 38,7 indeksnih bodova – što je ipak dobro s obzirom na prijašnje stanje.

Indeks kretanja kvalitete života u zadnjih šest mjeseci povećao se (travanj 45,3, svibanj 50,4, lipanj 51,5), a to agenciji Hendal objašnjavaju i sezonskim utjecajima – u svijetu je primijećen trend povećanja zadovoljstva kvalitetom života kako dolazi toplije vrijeme.

Indeks optimističnosti za kvalitetu življenja u sljedećih šest mjeseci također raste – sa 41,5 u travnju na 44,0 u svibnju, što je u lipnju dosegnulo 45,5 od mogućih stotinu bodova, pa i taj podatak potvrđuje umjereni optimizam hrvatskih građana.

Svi očekuju veće prihode

A praznoga džepa teško je biti optimist. Hrvati očekuju i da će zaraditi štogod, a ne samo trošiti na godišnjim odmorima. Ljeto je doba i sezonskih poslova, neće svi lješkariti na plaži. Indeks optimističnosti za osobno financijsko stanje u sljedećih šest mjeseci penjao se iz mjeseca u mjesec (travanj 41,5, svibanj 43,65, lipanj 44,25), što je svakako pozitivno premda nije osobito dobro da više od pola građana strepi zbog financija. Ali što je u toj priči novo…

Na temelju aritmetičke sredine tih šest indeksa dobije se indeks nacionalne optimističnosti. Taj je indeks u travnju iznosio 35,5, u svibnju 38, a u lipnju 37,5 bodova.

Indeks je u ta tri mjeseca daleko manji od 50 bodova, što pokazuje da je više osoba izrazilo negativne od pozitivnih stavova. Zašto je to bitno? Indeks optimizma izražava opće ozračje u društvu – ako raste, raste i agregatna potražnja (što su ljudi optimističniji, više troše i manje štede), i obrnuto, što je indeks manji, manja je i potrošnja.