Otkad je provedena mirovinska reforma 2002. godine, trebalo je proći određeno vrijeme da ljudi prihvate i razumiju svrhu i važnost dobrovoljnog III. mirovinskog stupa. U većini slučajeva, I. i II. mirovinski stupovi koji su automatizirani i obvezni, uglavnom nisu dovoljni za bezbrižnu mirovinu. Posljedica je to demografskih i drugih problema s kojima se Hrvatska od osamostaljenja naovamo suočavala. Dobrovoljni III. mirovinski stup pružio je moguće rješenje ovog problema, no da bi za svakog ponaosob imao smisla, potrebno se samovoljno odlučiti na dobrovoljnu štednju.
Kontinuirani rast broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova
Prema podatcima HANFA-e, broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova od 2002. do 2021. u kontinuiranom je porastu te je u rujnu 2022. iznosio 413.720 članova s imovinom od 7,5 milijardi HRK. Za usporedbu, obvezni mirovinski fondovi broje 2.130.216 članova s imovinom od 129.4 milijardi HRK iz čega je vidljiv značajan potencijal za budući rast broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova.
U Hrvatskoj djeluje osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u koje svatko može pristupiti tako da otvori račun i počne uplaćivati sredstva.
Koja su glavna obilježja dobrovoljnih mirovinskih fondova koje treba uzeti u obzir?
Dobrovoljni mirovinski fondovi razlikuju se prema nekoliko osnovnih obilježja koje je važno uzeti u obzir pri odabiru. Prvi kriterij koji je važan kod odabira je veličina fonda, odnosno vrijednost imovine kojom fond upravlja kao i njegov tržišni udio. Tržišni udio Raiffeisen otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda prelazi 30% što ga čini jednim od najvećih fondova kod nas. Također, dobro se raspitati i o početku poslovanja fonda jer se na osnovu te informacije može dobiti preciznija slika o naravi i uspjehu fonda. Na temelju ovih podataka možete saznati i anualizirani prinos fonda, odnosnoprosječan prinos fonda ostvaren na godišnjoj razini koji je fond ostvario od osnivanja. Osim anualiziranog prinosa fonda, važno je proučiti i kakav je povrat na ulaganje u primjerice protekloj ili prethodne dvije godine. Svako od ovih obilježja fondova dat će vam jasniju sliku čime ćete biti korak bliže konačnoj odluci.
Investicijske politike dobrovoljnih mirovinskih fondova
Vjerojatno najvažnija karakteristika fonda koju biste trebali proučiti je investicijska politika fonda o kojoj ovisi potencijal prinosa od ulaganja. Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova moguće je birati između balansiranih i obvezničkih fondova. Balansirani mirovinski fondovi rizičniji su od obvezničkih, ali kada je riječ o rizicima, potrebno je shvatiti da se do sada pokazalo kako rizičnija ulaganja na duge staze donose i značajno veće prinose.
Kod svih ulaganja mirovinskih fondova pa tako i kod balansiranih mirovinskih fondova, zakonima i propisima su određeni limiti ulaganja pa se sukladno tome najviše ulaže u domaće državne obveznice, potom u domaće dionice, zatim u investicijske fondove, inozemne dionice te ponajmanje u inozemne državne obveznice.
