Uzmimo recimo da radnik radi u Zagrebu i da iskorištava samo vlastiti osobni odbitak.
Prva inačica – jednokratna isplata
Prikazujemo obračun plaće i bonusa za travanj 2006. godine:
Kako se bonus ne odnosi na jedan mjesec, što znači da se ne može pripisati mjesečnom iznosu plaće, doprinos za MIO obračunava se na ukupni iznos bonusa. Pri tome je nebitno isplaćuje li se bonus zajedno ili odvojeno od plaće. U ovom slučaju temeljem ugovorene bruto-plaće od 40 tisuća kuna i bonusa u bruto-iznosu od 24 tisuće kuna ukupni će trošak društva iznositi 75.008 kuna, od čega će radnik dobiti 29.091 kunu, što znači da ukupna davanja državi iznose 45.917 kuna!
Prva inačica – isplata kao dio plaće
U idućem primjeru prikazuje se obračun plaće za jedan mjesec i kumulativni obračun bonusa za tri mjeseca, koji čini dio plaće. U ovom slučaju na iznos bonusa koji čini sastavni dio plaće ne plaća se doprinos za MIO jer je doprinos već obračunan na najvišu mjesečnu osnovicu za obračun obveznih doprinosa, koja iznosi od 37.194 kune.
U ovom slučaju trošak društva jednak je kao i u prethodnoj inačici, međutim, radnik je dobio 2.251 kunu više, i to temeljem razlike između manje obračunanog doprinosa za MIO (od 4.800 kuna) i više obračunanog poreza i prireza (od 2.549 kuna).
Druga inačica
Usporedba ukupnog poreznog opterećenja u slučaju kada se bruto-plaća sa 40.000 kuna smanji na 20.000 kuna:
Temeljem prikazanih podataka proizlazi da će ukupna primanja vlasnika društva u jednoj godini biti za 120.552 kune veća ako umjesto bruto-plaće od 40 tisuća kuna ugovori bruto-plaću od 20 tisuća kuna. Iskazana razlika rezultat je značajno manjeg poreznog opterećenja za ostvarenu dobit (stopa iznosi 20 posto) u odnosu na propisana davanja za dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću.
Kada je dakle riječ o društvu s ograničenom odgovornošću koje ima jednog ili nekoliko članova koji su istodobno i zaposleni u društvu, značajne porezne uštede ostvaruju se kada se umjesto plaće radnicima članovima društva isplaćuje ostvarena dobit.
Glede bonusa i sličnih primanja, također se ostvaruje ušteda ako se dodatna primanja definiraju kao sastavni dio plaće jer se u tom slučaju doprinosi za mirovinsko osiguranje obračunavaju na najvišu mjesečnu osnovicu za obračun obveznih doprinosa (opis prve inačice, odnosno isplate kao dio plaće).
(uvod)
