Vijesti o inflaciji u zadnje nas vrijeme okružuju sa svih strana – Eurozona bilježi najvišu inflaciju otkad postoji euro, a UN izvještava kako su cijene hrane u svijetu na najvišoj razini u posljednjem desetljeću. No, nisu nam potrebne službene statistike kako bismo znali da sve oko nas poskupljuje, već to možemo osjetiti i na vlastitim novčanicima. S jednakim iznosom novca danas možemo kupiti znatno manje dobara i usluga nego prije samo nekoliko godina, što znači da naš novac svakim danom vrijedi sve manje.
Upravo je zato trenutno izrazito neisplativo štedjeti u novcu, bilo da se radi o gotovini ili oročenju sredstava na bankovnim računima. Kamatne stope na štednju u bankama na povijesno su niskim razinama, a u isto vrijeme visoka inflacija umanjuje vrijednost već ušteđenog novca. Inflacijom i niskim kamatama nije pogođena samo štednja u kunama, već štednja u svim papirnatim valutama, uključujući eure, franke i dolare.
Kuna od uvođenja izgubila 85.8% vrijednosti, dok investicijsko zlato nosi godišnji prinos od 8.3%!
Upravo iz tog razloga sve više štediša okreće se alternativnim, isplativijim oblicima štednje, a najpopularniji od njih je ulaganje u investicijsko zlato koje je u zadnjih 20 godina u prosjeku nosilo prinos od čak 8.3% godišnje. Radi se o obliku štednje koji, osim što je puno isplativiji od bankovne štednje u novcu, oslobođen je svih poreza te je vrlo likvidan i jednostavan, budući da dolazi u fizičkom obliku poluga i zlatnika.
Štednja u zlatu pokazala se znatno isplativijom od štednje u novcu
Podaci Centra Zlata, vodećeg hrvatskog distributera investicijskog zlata, pokazuju kako je potražnja za zlatnim polugama i zlatnicima u velikom porastu u Hrvatskoj, što prati inozemne trendove: “Štediše se sve više okreću investicijskom zlatu zbog tri glavna razloga. Prvi je razlog odličan povrat kojeg je zlato ostvarilo u zadnjih dvadeset godina koji je u prosjeku veći od 8% na godišnjoj razini. Drugi je razlog neisplativost štednje u banci zbog niskih kamatnih stopa, a treći je razlog sve viša inflacija te općenita ekonomska neizvjesnost u gospodarstvu koja je, povijesno gledano, uvijek bila pokretač rasta cijene zlata”, tvrdi Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata.
Doista, cijena zlata u proteklih je dvadeset godina narasla za više od 550%, čime se zlato pokazalo ne samo kao odlična zaštita od inflacije, već i kao vrlo isplativ način ulaganja. Taj rast nije bio ujednačen, već je cijena zlata najviše rasla u periodima kriza i visoke inflacije. Najbolji je primjer period od 2007. do 2011. godine kad je cijena unce zlata narasla za više od 200% u svega par godina! S obzirom da sadašnju ekonomsku situaciju u svijetu, mnogi analitičari očekuju sličan rast cijene i u budućnosti.
Investicijsko zlato – najbolji način čuvanja imovine
Kada se govori o investicijskom zlatu, misli se na zlatne poluge i zlatnike koji dolaze isključivo u fizičkom obliku te koji su prenosivi i jednostavni za skladištiti. Osim već spomenutog visokog prinosa kroz godine, zlato je privlačno štedišama i investitorima i zbog drugih pogodnosti kao što je činjenica da je investicijsko zlato u potpunosti oslobođeno svih poreza ako se kupuje kao fizička osoba, što znači da sva zarada od ulaganja ostaje kupcu, bez ikakvih obveza prema državi.
“Investicijsko zlato je od ulaska Hrvatske u EU neoporezivo, neovisno je od financijskog i bankarskog sustava te je izrazito likvidna imovina koju je moguće vrlo brzo zamijeniti za gotovinu kroz otkup zlata po trenutno važećem tečaju. Zbog svega navedenog, upravo je zlato jedina imovina koja predstavlja sigurnu štednju u ovim nesigurnim vremenima, a to prepoznaje sve više štediša u Hrvatskoj”, tvrdi Kokanović.
