Autori analize statusa i financijskog poslovanja državnih agencija, Anto Bajo, s IJF-a, i Maja Kolarec, sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, navode kako je najveći broj državnih agencija osnovan pod utjecajem procesa pridruživanja EU i to bez cjelovite strategije ili detaljnijeg akcijskog plana Vlade za reformu i razvoj državne uprave.
Umjesto kvalitetne procjene opravdanosti njihova poslovanja, Vlada 2014. osniva dvije nove agencije (Agenciju za ugljikovodike i Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada), navode autori.
“Status agencija u sustavu državnih financija nije jasan, a često su nepoznati kriteriji za osnivanje kao i rezultati njihova poslovanja”, smatraju Bajo i Kolarec, napominjući i kako transparentnost poslovanja agencija u prošloj godini nije zadovoljavajuća te da velik broj agencija nema javno dostupna godišnja izvješća o radu i financijska izvješća.
Vladi i Saboru stoga preporučuju da poboljšaju transparentnost agencija inzistiranjem na redovitoj objavi tih izvješća, da osiguraju godišnju raspravu o poslovanju i učincima državnih agencija, ispitaju mogućnost spajanja srodnih agencija, kao i da preispitaju politiku utvrđivanja visine naknada koja se od pravnih osoba naplaćuju za financiranje agencija. Također predlažu da se usporedi poslovanje sa sličnim agencijama u zemljama EU, kao i da se obavi financijska i revizija učinkovitosti poslovanja agencija.
Bajo i Kolarec zamjećuju da je samo od 2004. do 2013. osnovano 35 agencija, uglavnom zbog pridruživanja Hrvatske EU, te kako su od 44 agencije njih 34 proračunski korisnici, 7 je neprofitnih organizacija, 2 su trgovačka društva (Financijska agencija – Fina i Agencija za lijekove i medicinske proizvode – ALMED), a jedna je neprofitna organizacija u statusu izvanproračunskog korisnika (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka – DAB).
Bajo i Kolarec zamjećuju i da je Vlada 2010. i 2011. veći dio neprofitnih regulatornih agencija prebacila u državni proračun, a Smjernicama ekonomske i fiskalne politike 2014.-2016. predvidjela je uključivanje i većeg dijela preostalih neprofitnih agencija.
Analizirajući razdoblje od 2010. do 2012. autori navode i kako je u te tri godine u većini agencija primjetan rast broja zaposlenih, s 5.310 krajem 2010. na 5.952 krajem 2012. (u 39 agencija).
Broj zaposlenih u proračunskim agencijama značajno varira, krajem 2012. najviše je zaposlenih, 563, imala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a najmanje, pet zaposlenih, imala je Agencija za sigurnost željezničkog prometa.
Najveći broj zaposlenih ima Fina (2.961), koja sudjeluje s 50 posto u ukupnom broju zaposlenih u agencijama.
Autori su, temeljem dostupnih informacija iz godišnjih i financijskih izvještaja, izračunali kako je prosječna bruto plaća po zaposlenom u 30 državnih agencija proračunskih korisnika oko 10.000 kuna, dok znatno veće bruto plaće imaju zaposleni u neprofitnim agencijama, oko 16.000 kuna. Bruto plaće značajno se razlikuju i u dvije agencije u statusu trgovačkog društva – u Fini 7.806 kuna, a u ALMED-u 18.296 kuna, podaci su iz analize.
Bajo i Kolarec ističu i kako agencije općenito nisu sklone objavljivati detaljnije podatke o financijskom poslovanju. Po podacima koje iznose, od 44 agencije internetsku stranicu imaju 42 agencije (95 posto), a godišnji izvještaj o poslovanju javno je dostupan za 27 agencija (61 posto), a financijska izvješća za 29 agencija (66 posto).
“Financijski položaj agencija je odličan”, zaključuju autori na temelju analize viškova ili manjkova (iz redovnog poslovanja i ukupnih) te visine i strukture financijske imovine i obveza.
Agencije ostvaruju oko 4,5 milijardi kuna prihoda te oko milijardu kuna godišnjih viškova. “To je dovoljan razlog da Vlada preispita politiku utvrđivanja visine naknada koje naplaćuju od pravnih osoba, a djelomice se koriste za financiranje rada agencije, dijelom se uplaćuju u državni proračun i druge manje poznate financijske operacije”, smatraju Bajo i Kolarec.
Ističu i kako podaci iz dostupnih financijskih izvještaja ukazuju na nekoliko zanimljivih trendova, uz napomenu kako se u analizi uglavnom koriste godišnji financijski izvještaji 10 do 12 agencija.
“Stanje viškova raste godišnje za oko 1 milijardu kuna, što na kraju vodi do akumulacije viškova na računima agencija (stanje u bilanci) u iznosu od 7 milijardi kuna. Financijska imovina agencija je visoka i iznosi više od 10 milijardi kuna u promatranom razdoblju”, navode autori analize.
Pozornost, kako napominju, zaslužuju neprofitne agencije jer se u njima nalazi gotovo 70 posto financijske imovine. “Po dobrom financijskom položaju te po visini prihoda i visini financijske imovine izdvajaju se HANDA, DAB i HAKOM. Koncem 2012. stanje viškova prihoda 6 neprofitnih agencija iznosi 6,5 milijardi kuna. Najveće viškove prihoda na kraju godine imaju HANDA (3,2 milijarde) i DAB (3,1 milijardu kuna). Budući da neprofitne agencije ostvaruju velike viškove, imaju velike iznose financijske imovine i dobar financijski položaj, njihovo bi uključivanje u sustav proračuna bio značajan financijski učinak na državu”, navode Bajo i Kolarec.