Još od 1980-ih kad je na tron tehnološkog svijeta zasjeo mikroprocesor, njegov učinak na autoindustriju bio je golem.
Mjesto orginalne osnovne tehnologije koja uključuje gas, prijenos i sustav upravljanja zauzimaju takozvani drive-by-wire sustavi.
Ako kućna računala mogu „zaštekati,“ mogu i automobilska
U prijevodu, više nisu potrebni mehanički ili hidraulički upravljački sustavi poput kabelske povezanosti između papučice gasa i motora. Sad sve to obavlja elektronika zbog koje inženjeri imaju više slobode prilikom određivanja komponenti koje bi unaprijedile unutrašnju ergonomiju vozila.
Ona također omogućuje stručnjacima da ugrade sustave upozoravanja koji javljaju kad vozač prelazi na drugu stranu kolnika bez žmigavca ili pak prilagodljivih senzora koji mjere udaljenost između vašeg vozila i vozila ispred ili iza vas, sve s ciljem da budete na propisanoj udaljenosti.
Međutim, je li pametno prepustiti upravljanje mikročipovima? Ako naša računala kod kuće mogu „zaštekati“ sigurno mogu i ona automobilska?
Možda su svemirske zrake oštetile senzore gasa na Toyoti?
Sjetite se nedavnog povlačenja Toyotinih vozila zbog problema s papučicom gasa. U nekima od njih jednostavno su tepisi bili loše postavljeni dok je kod drugih papučica gasa zaglavljivala zbog čega su automobili nekontrolirano ubrzavali.
Uzrok tomu je mogla biti istrošenost ili pak problem s elektroničkim senzorima – američki istražitelji su otišli u toliku krajnost da ispituju je li moguće da su svemirske zrake mogle oštetiti senzore gasa.
Tek ostaje za vidjeti je li probleme izazvala loše postavljena automobilska podna podloga, istrošenost, okolišni uvjeti, elektronički kvar ili ljudska pogreška. Najvjerojatnije je da se radi o kombinaciji svega navedenog; svi ti čimbenici su i uzrokovali „savršenu automobilsku oluju.“
Ironično, većina elektroničkih sustava napravljena je s ciljem da automobili budu što sigurniji. Dugoročno gledano, ti će nam sustavi ipak dati veću sigurnost; na kraju krajeva, to im je svrha.
Više pogledajte na metro-portal.hr
