Znate li kako je nastao naš osmosatni radni dan? Osmosatni radni dan nije baziran na tome koliko traje ljudska koncentracija. Zapravo, nema nikakve veze niti s današnjim poslom. Korijeni osmosatnog radnog vremena sežu u doba Industrijske revolucije. Krajem 18. stoljeća bilo je uobičajeno raditi 10 do 16 sati dnevno, jer su tvornice morale biti 24 sata u pogonu. Kada je postalo jasno da je takvo radno vrijeme nehumano i neodrživo, uvedeno je kraće, osmosatno radno vrijeme.
Ipak, to radno vrijeme nije zaživjelo kao standard do 1914. kada je Ford Motor Company iznenadila poslovni svijet formalnim uvođenjem osmosatnog radno vremena. Rezultat? Povećanje produktivnosti.
Iako je danas to teško povjerovati, osmosatno radno vrijeme uvedeno je kako bi radni dan postao humaniji. Danas, čini se da je vrijeme za nove promjene. Istraživanja na ovu temu, naime, pokazuju da je prosječan zaposlenik produktivan svega 2 sata i 53 minute dnevno!
Upravo tako – prosječna produktivnost ljudi koji rade traje oko 3 sata dnevno.
Zanimljivo istraživanje američkog zavoda za zapošljavanje pokazuje da prosječan Amerikanac, primjerice, na radnome mjestu provede 8.8 sati, ali da ne radi cijelo to vrijeme.
Među najpopularnijim neproduktivnim aktivnostima su:
- Čitanje vijesti na portalima – 1 sat i 5 minuta
- Provjeravanje statusa na društvenim mrežama – 44 minute
- Razgovor s kolegama o temama koje se ne tiču posla – 40 minuta
- Potraga za novim poslom – 26 minuta
- Telefonski razgovori s partnerima/prijateljima – 18 minuta
- Priprema toplog napitka (kava, čaj) – 17 minuta
- Slanje (sms) poruka – 14 minuta
- Objedovanje – 8 minuta
- Priprema obroka u uredu – 7 minuta
Neovisno o ovim rezultatima, zemlje poput Švedske već su započele eksperimentirati s kraćim radnim vremenom od 6 sati, a pojedine švedske tvrtke ovo su radno vrijeme već i formalno uvele. Dosadašnje analize pokazale su da 6-satno radno vrijeme pozitivno utječe na produktivnost njihovih zaposlenika, ali i na njihovu sreću jer ostavlja više vremena za privatni život.
Izvor: Inc.com
