U najnovijim PBZ Tjednim analizama, analitičari PBZ-a ističu kako, unatoč tomu što je prosjek plaća na godišnjoj razini (2009. u odnosu na 2008.) ostvario rast, mjesečna dinamika pokazuje da je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini i da se dinamika pada ubrzava i ‘skočila’ je s minus 0,4 posto u rujnu na minus 2,7 posto u prosincu.
Rast plaća nerealno očekivati
Trend pada neto plaća će se, vjerujemo, nastaviti u 2010. godini s obzirom da su plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja, a krizni je porez uveden od srpnja prošle godine te će baza u prvom dijelu godine biti viša. Uz to, u uvjetima visoke nezaposlenosti i nastavka pada gospodarske aktivnosti, rast plaća bilo bi nerealno očekivati, ističe analitičarka PBZ-a Ana Lokin.
Sporazum Vlade i sindikata ponovno na razmatranju
Napominje i da će se sporazum Vlade sa sindikatima iz proljeća 2009. (po kojem je do korekcije naviše trebalo doći nakon dva uzastopna kvartala u kojima se ostvari rast BDP-a veći od 2 posto, što je dinamika kakvu analitičari PBZ-a ne očekuju u ovoj godini), ponovo naći na razmatranju pa nije još poznato kakav će i hoće li nekakav novi dogovor biti postignut.
“Međutim, kada bi postojeći i ostao na snazi ne vjerujemo da bismo, s obzirom na očekivana kretanja BDP-a, vidjeli povećanje osnovice javnog sektora prije druge polovice, odnosno trećeg tromjesečja 2011, a očekivanja su jednaka i za privatni sektor s obzirom da se kretanje plaća odvija s određenim vremenskim odmakom u odnosu na zaposlenost (a zaposlenost u odnosu na gospodarsku aktivnost)”, navodi Lokin i naglašava da, uz očekivanja pada nominalne razine plaća, inflacija dovodi i do pada realne razine plaća.
Lokin napominje i da su siječanjski podaci o kretanju broja zaposlenih i nezaposlenih osoba potvrdili negativna očekivanja analitičara PBZ-a.
Razina zaposlenosti jednaka onoj iz 2005. godine
“Razina zaposlenosti u siječnju bila je na razini sredine polovice 2005. godine, odnosno radna mjesta kreirana od tog razdoblja do sredine 2008, njih oko 150 tisuća, ‘izbrisana su’. Uz nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama, odnosno pad koji vidimo za ovu godinu, to je zaposlenost kakvu nećemo postići u naredne najmanje dvije do tri godine”, ističe Ana Lokin.
Uzdrman cjelokupan sustav
Sve to utjecat će na daljnje smanjenje realnih dohodaka kućanstava, promjene u strukturi izdataka za potrošnju (smanjenje izdataka za “luksuz”, odnosno veća potražnja za jeftinijim proizvodima/uslugama) te na način na koji će kućanstva raspolagati sredstvima (primjerice u kraćem roku odustajanje od investicija, smanjenje raspoloživih sredstava za štednju, itd.) što sveukupno ima višestruke implikacije na sve djelatnosti, a posebice na trgovinu, prerađivačku industriju i građevinu te financijski sektor, navodi se u analizi.
