Ove godine je posao s krstarenjima doživio težak udarac havarijom talijanskog krstaša Costa Concordija. Gotovo svi mediji su bili puni napisa i mišljenja stručnjaka kako je broj putnika i članova posade na današnjim plovećim hotelima jednostavno prevelik da bi, današnjim metodama spašavanja putnika, postojala i teoretska šansa evakuacije baš svih putnika ako se doista dogodi nesreća, pogotovo na olujnom moru.
Ali to negativno raspoloženje je trajalo vrlo kratko i mnogi su se opet vratili svom snu o odmoru “na moru” u punom smislu te riječi. Turistički sektor krstarenja iz godine u godinu bilježi nove rekorde – i makar se inače osjeća kriza, turisti se i dalje guraju na, u međuvremenu, sve brojniju flotu putničkih krstaša.
Sve ih više želi na krstarenje
Ovoga vikenda (18.8.) je “bijela flota” u Hamburgu priredila spektakl kojim je na svoj način proslavila sve bolje poslovne rezultate. Na Labi pred lučkim gradom se okupilo čak sedam putničkih krstaša, od Queen Mary 2 pa do MS Deutschland (još uvijek pod njemačkom zastavom) koji je nedavno doveo njemačke olimpijce iz Londona.
Na ovim trećim po redu “Cruise Days” koji su se održali u Hamburgu, broj posjetitelja je premašio sve rekorde. Procjenjuje se kako je završni spektakl, plovidba u formaciji čak pet takvih pomorskih giganata po Labi, došlo vidjeti četvrt milijuna posjetitelja. Obzirom na izuzetne vrućine koje ovih dana vladaju u Njemačkoj, posla je bilo i za hitnu pomoć: tridesetak osoba je moralo biti odvedeno u bolnicu jer su i po žegi htjeli vidjeti i fotografirati baš svaki od tih plovećih hotela, maštajući da i sami jednog dana krenu na pučinu na jednom od njih.
2011. godine je krstarenjima ostvaren promet od 2,4 milijarde eura što je bio rast od 14%. Ove godine se očekuje rast od barem desetak posto – i baš ništa ne svjedoči da će zanimanje popustiti, kaže Torsten Schäfer, glasnogovornik njemačke udruge turoperatora DRV. Krstaši su do sad ugostili gotovo 1,4 milijuna putnika i sve ih je više koji žele na njihovu palubu: “Raspoloženje za potrošnju ne popušta, a Nijemci su poznati da će štedjeti na svemu prije nego što štede i na svom ljetovanju”, objašnjava Schäfer.
Gradi se sve više krstaša
I u sektoru krstarenja najvećeg turoperatora, koncerna TUI su izuzetno zadovoljni i čini se kako se samo u tom sektoru bilježi rast kakav se u kod turoperatora mogao vidjeti u dobu prije interneta: “Mi smo sigurni da će ovaj sektor nastaviti rasti i zato ćemo proširiti našu flotu”, objavio je Richard Vogel, direktor Tui Cruisers. Oni već imaju dva krstaša, jednostavnog imena Mein Schiff (Moj brod) 1 i 2. Prvi je trenutno na zapadnom Mediteranu, a drugi u St. Peterburgu u Rusiji. U svibnju 2014. će u flotu doći i treći brod koji se upravo gradi. Prošle, 2011. godine su oba broda na koje stane ukupno 3.836 putnika bila gotovo stalno puna, a Vögel svjedoči kako i ove godine posao ide dobro.
No čak i TUI je još daleko od primusa u tom sektoru u Njemačkoj i brodara koji je i doveo u ovu zemlju koncept “jeftinog” krstarenja: tvrtke AIDA Cruisers, njemačke filijale talijanske tvrtke Costa Crociere S.p.A. koja je pak u vlasništvu Carnival Corporation. Aida već ima devet krstaša i još tri su u gradnji ili se planira njihova gradnja. Doduše, samo još jedan brod (AIDAstella koji će biti porinut slijedeće godine) se gradi u Njemačkoj – nakon toga se još dva broda od čak 125.000 BRT planira graditi u Japanu.
Gradske luke su već zaboravile na putnike
I predsjednik AIDA Cruisers Michael Ungerer je izuzetno zadovoljan razvojem poslovanja. Već u prvom kvartalu ove godine je zabilježen porast broja putnika od 11 posto, tako da su sigurni kako će ove godine biti i više od 584.000 putnika koliko su ih ugostili prošle godine. Jer trenutno samo oko 1,7% Nijemaca svoj odmor provodi na krstarenju, a turistički stručnjaci smatraju kako će već do 2020. godine 2,5 do 3 milijuna turista iz Njemačke željeti provesti ljetovanje na nekom od brodova.
S druge strane, makar je upravo Hamburg ovom manifestacijom proslavio trend povratka na putničke brodove, gotovo sve luke su iznenađene ovom eksplozijom zanimanja za krstarenja. Samo Hamburg do kraja godine očekuje još 161 pristajanja ukupno 35 putnička krstaša raznih kompanija, a mnoge luke su u međuvremenu gotovo potpuno uklonile svoje kapacitete za prihvat putnika, osobito u međunarodnom prometu. Dragocjen lučki prostor je u pravilu “potrošen” za marine i privatne brodice, tako da i primorski gradovi sada imaju pune ruke posla prilagoditi se novom trendu.
