Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Komentari

Kvartalni podaci Eurostata potvrđuju težak fiskalni položaj Hrvatske

Prema podacima koje je objavio Eurostat, udio deficita opće države u BDP-u u Europskoj je uniji u drugom kvartalu ove godine iznosio -1,9 % (-2,4 % prema desezoniranim podacima), što je 1,1 postotni bod manje nego u prvom kvartalu ove godine te istodobno 0,6 postotnih bodova manje nego u drugom kvartalu prošle godine.

Niži proračunski deficit u EU28 rezultat je nižih proračunskih prihoda (smanjeni s 45,6 % BDP-a u drugom kvartalu prošle godine na 45,1 % u drugom kvartalu ove godine), uz istodobno snažnije sniženu razinu proračunskih rashoda (s 48,1 % na 47,1 % BDP-a). Pritom je u drugom kvartalu ove godine najviša razina proračunskog deficita zabilježena u Španjolskoj (-8,6 % BDP-a), Ujedinjenom Kraljevstvu (-5,5 % BDP-a) i Hrvatskoj (-4,3 %). U odnosu na isti kvartal prošle godine, situacija je poboljšana u većini zemalja, a najviše u Belgiji, Litvi, Mađarskoj, Bugarskoj i Portugalu. Odnosno, u samo sedam europskih zemalja zabilježen je rast udjela deficita u BDP-u.

Istodobno je udio deficita u BDP-u u Hrvatskoj smanjen za 1,9 postotnih bodova, što je primarno rezultat snažnijeg rasta proračunskih prihoda (udio prihoda u BDP-u povećan za 1,9 postotnih bodova), od smanjenja proračunskih rashoda (udio rashoda u BDP-u smanjen je za 0,9 postotnih bodova na 48,5 % BDP-a). Time Hrvatska odstupa od prosječnih kretanja u Europskoj uniji u kojoj se fiskalna konsolidacija prvenstveno temelji na smanjenju proračunskih rashoda (na godišnjoj je razini udio proračunskih prihoda u BDP-u smanjen za 0,5 postotnih bodova uz istodobno smanjenje udjela proračunskih rashoda za jedan postotni bod).

Dug opće države u Europskoj uniji u drugom je kvartalu ove godine dosegao razinu od 87,8 % BDP-a što je 0,3 postotna boda manje nego u prvom kvartalu ove godine te 0,5 postotnih bodova više nego u drugom kvartalu prošle godine. Time se postupno usporava dinamika njegova rasta u skladu s povećanom fiskalnom disciplinom u najvećem broju zemalja članica. Nastavak rasta udjela javnog duga u BDP-u posljedica je njegove visoke razine pri još uvijek suzdržanom gospodarskom rastu kao i izdašnijeg korištenja jeftinog zaduživanja zemalja pri povijesno niskim kamatnim stopama. Stoga razinu duga nižu od Maastrichtom dozvoljenih 60 % BDP-a bilježi tek 11 zemalja Europske unije pri čemu razinu višu od 100 % BDP-a trenutno bilježe Irska, Belgija, Cipar, Portugal, Italija i Grčka.

U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u u drugom kvartalu ove godine iznosio 85,7 % BDP-a čime se smjestila na sedamnaesto mjesto u Europskoj uniji, blizu europskog prosjeka, ali sa znatno nepovoljnijom situacijom nego u sličnim zemljama (posebno u odnosu na Bugarsku, Rumunjsku, Češku, Poljsku i Slovačku). Osobito zabrinjava činjenica da je i dalje izrazito visok rast duga u Hrvatskoj čiji je udio u BDP-u u posljednjih godinu dana povećan za četiri postotna boda, u čemu su nas nadmašile jedino Austrija i Bugarska (treba imati na umu da je udio duga opće države u BDP-u u Bugarskoj trenutno tek 28,3 % BDP-a).

Untitled

Kvartalni podaci tek nagovješćuju kretanja u ovoj godini u cjelini, a ograničenog su dometa jer nisu dostupni desezonirani podaci za sve zemlje članice. Stoga su za ocjenu kretanja u ovoj godini možda relevantniji podaci sadržani u notifikacijskim tabelama izrađenim za potrebe praćenja fiskalne situacije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP Notification Tables). U tim je tabelama, prezentiranima u listopadu, pored revizije podataka za prethodne četiri godine, sadržana i službena procjena svake zemlje o razini deficita i duga na kraju ove godine. Posebno zabrinjava činjenica da je procijenjeni proračunski deficit u Hrvatskoj u visini od 4,8 % BDP-a za 2015. godinu najviši među svim zemljama Europske unije. Neposredno ispod nas su Španjolska s procijenjenim deficitom od 4,4 %, Ujedinjeno Kraljevstvo s deficitom od 4,3 % te Francuska s deficitom od 3,8 % BDP-a. Pritom samo šest zemalja procjenjuje da će ove godine ostvariti deficit viši od Maastrichtskim kriterijima dopuštenih 3 % BDP-a. Očito je da su zemlje s do sada visokim proračunskim deficitima, odnosno s višim deficitom od Hrvatske u 2014. godini (Cipar, Portugal, Španjolska, Bugarska i Ujedinjeno Kraljevstvo), ozbiljnije pristupile fiskalnoj konsolidaciji i ostvarile znatno bolje rezultate od Hrvatske. S odgađanjem snažnijih strukturnih reformi te blagom provedbom fiskalne konsolidacije, Hrvatska se pozicionirala na sam vrh problematičnih zemalja prema fiskalnoj situaciji unutar Europske unije. Kada je riječ o razini javnog duga, Hrvatska je prema procjenama za ovu godinu, i dalje u lošoj poziciji: iako prema udjelu duga u BDP-u od 89,2 % nije među najlošijim zemljama (postoji osam europskih zemalja u kojima je taj pokazatelj prividno nepovoljniji) ipak je činjenica da sve nama slične zemlje bilježe znatno nižu razinu zaduženosti (Bugarska 27,6 %, Rumunjska 40,3 %, Češka 40,8 %, Poljska 51,0 %, Slovačka 52,9 %, Mađarska 76,1 % te Slovenija 84,0 %). Očito je da Hrvatska ne slijedi europske trendove i bitno zaostaje za kretanjima u sličnim zemljama čime je propuštena prilika da se u ovoj godini znatnije popravi fiskalni položaj zemlje. S obzirom na to da visok javni dug i potreba uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka ograničavaju mogućnost gospodarskog rasta, izvjesno je da je zaustavljen proces konvergencije prema prosjeku EU s realnom prijetnjom da ćemo u dogledno vrijeme prema gospodarskoj snazi završiti na samom dnu među zemljama članicama.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Iako se u drugom kvartalu ove godine bilježe nešto povoljnije tendencije kretanja u pogledu visine deficita proračuna opće države u odnosu na BDP, ipak s razinom udjela od -4,3% Hrvatska je među tri najlošije pozicionirane članice. Slična je situacija i s javnim dugom čija je dinamika rasta na godišnjoj razini među tri najbrže u EU.“

 


Pročitajte još:

Ljudski resursi

U prilogu donosimo 7 koraka pomoću kojih ćete djelovati uvjerljivo, te se prezentirati i pokazati kako ste osoba koja posjeduje integritet.

Komentari

S eksplozijom e-trgovine raste i broj skladišta diljem svijeta. Naime, s procijenjenih 151.000 skladišta u 2020. očekuje se rast na 180.000 skladišta do 2025....

Komentari

'Recite nam nešto o sebi' je pitanje koje nećete moći izbjeći ni na jednom intervjuu za posao.

Komunikacija

Konflikti su više nego samo nesporazumi, naime kod konflikata pojedinci osjećaju prijetnju sebi, te stoga ne možemo misliti kako će nestati sami od sebe.

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.