Po svemu neobična 2020. godina donijela je brojne promjene na gospodarskoj sceni, a dotakla se i tržišta nekretnina.
Zbog već svima znanih razloga, pad potražnje i cijena stanova u prošloj je godini mnogima bio očekivani scenarij, no u brojim se gradovima dogodilo upravo suprotno, pa i podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako su njihove vrijednosti ipak nešto porasle.
Podaci oglasnika Crozilla.com pokazali su kako su prosječne tražene cijene stanova tijekom 2020. godine bile 5 posto više no godinu ranije, te oko 10 posto više nego tijekom 2018. godine.
Najveća potražnja za stanovima vladala je u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Puli i Zadru, a u navedenim su gradovima, unatoč zastoju s kojim je tržište nekretnina bilo suočeno, prosječne cijene ipak bile više no proteklih godina.
Širok raspon cijena
Dok su na jednoj strani zemlje prosječne tražene cijene stanova i dalje troznamenkaste, na drugoj strani najviša prosječna cijena doseže iznos od oko 4000 eura.
Najskuplji su se stanovi tijekom prošle godine na oglasniku Crozilla.com mogli pronaći u gradovima uz more, a pritom prednjače Dubrovnik, Opatija i Split, dok se, u isto vrijeme najniže oglašavane vrijednosti nalaze na kontinentalnom dijelu zemlje.
U najskupljem gradu, Dubrovniku, za kvadratni se metar u prosjeku tražilo 4038 eura, a taj je iznos 7,5 posto veći no tijekom 2019. godine. Oko 5 posto više no godinu ranije, bile su tijekom 2020. cijene u Opatiji gdje se za kvadratni metar u prosjeku tražilo 3268 eura.
Na listi najtraženijih, ali ujedno i najskupljih gradova tijekom 2020. godine našao se Split s prosječnom cijenom kvadrata stana od gotovo 3000 eura, što je 1,8 posto više no godinu ranije.
Po cijeni od 2332 eura po kvadratnom metru oglašavani su prošle godine stanovi u Umagu, a u Poreču po 2097 eura. Cijene stanova u Zadru lani su na oglasniku Crozilla.com u prosjeku oglašavane po 2298 eura po kvadratu što je 0,7 posto više no 2019. godine. U Šibeniku se tijekom prošle godine za kvadratni metar u prosjeku tražilo 2184 eura, a taj je iznos 1,2 posto veći no godinu ranije.
Valja imati na umu kako se i na Jadranu mogu pronaći nekretnine čije cijene nisu vrtoglavo visoke, te u prosjeku ne prelaze iznos od 2000 eura po kvadratu, a Senj, Pula i Rijeka tijekom prošle godine bili su neki od takvih gradova. Podaci oglasnika Crozilla.com pokazuju kako se za kvadratni metar stana u Senju u prosjeku tražilo 1566 eura, u Rijeci 1692 eura, a u Puli 1798 eura.
Ipak, daleko jeftinije od onih na moru, nekretnine su smještene u pojedinim gradovima u unutrašnjosti. Kvadratni metar stana u Bjelovaru na oglasniku Crozilla.com oglašavan je po prosječnoj cijeni od 778 eura, u Slavonskom Brodu 854 eura, a u Osijeku koji se nalazi na listi najtraženijih gradova, tek 973 eura.
Nešto skuplji od navedenih gradova bio je Varaždin s prosječnom cijenom od 1293 eura, što je 10,7 posto više no 2019. godine.
Prosječna tražena cijena zagrebačkih stanova tijekom 2020. godine na oglasniku Crozilla.com iznosila je 2145 eura po kvadratu, a taj je iznos 6,7 posto veći no godinu ranije.
Prognoze
Brojni kupci nekretnina i oni koji to tek žele postati, nestrpljivo prate prognoze vezane uz promjene kretanja cijena nekretnina. Kako će se cijene stanova nastaviti „ponašati“ u skorijoj budućnosti, nemoguće je predvidjeti u potpunosti, što se i dokazalo u 2020. godini. No, ipak, postoje već „identificirani“ čimbenici koji mogu barem odrediti smjer njihovih kretanja.
Lana Mihaljinac Knežević, direktorica agencije za nekretnine Zagreb West za Crozilla.com rekla je kako će na tržište nekretnina utjecat niz faktora čija se kretanja trenutno ne mogu precizno predvidjeti. „Buduća stopa nezaposlenosti i platežne moći građana, kamatne stope na stambene kredite, kriteriji kreditiranja (neke banke su ih postrožile), stanje turističkog sektora, te postotci oporavka BDP-a. Što će lošiji biti pokazatelji, to će biti negativniji utjecaj na broj transakcija i cijene. Poseban problem Hrvatske je ovisnost o turističkom sektoru koji je pogođen pandemijom, a njegov oporavak uvelike će ovisiti o epidemiološkoj i ekonomskoj situaciji na našim partnerskim tržištima.“
