Predstečajne nagodbe trebale su donijeti konsolidaciju poduzećima koja su zapala u poteškoće, ali koja imaju budućnost, no čini se da dijelu poduzeća koja su izabrala taj put, otvaranje predstečajne nagodbe donosi samo probleme i otežava poslovanje.
Tako primjerice postupa i Ina, piše Novi list, tvrtka čiji je najveći pojedinačni vlasnik mađarski MOL, ali u kojoj Vlada ima više od 44 posto dionica.
Ina je odlučila postrožiti uvjete svojim partnerima koji su zatražili predstečajnu nagodbu, čime zapravo ide protiv Vladine namjere da na taj način konsolidira gospodarstvo. Domaća naftna kompanija odlučila je da će svi koji otvore predstečajnu nagodbu morati ubuduće Ini avansno plaćati za robu koju kupuju od nje i nijedno poduzeće više ne može kupovati, primjerice, gorivo Ininom karticom, odnosno s odgodom plaćanja. I to bez obzira na to jesu li dosad Ini uredno u lipu plaćali sve obveze.
Ministar financija Slavko Linić koji je proteklih godinu dana inzistirao na donošenju zakona kojim se regulira predstečajna nagodba kako bi se na taj način pokušlo konsolidirati gospodarstvo, u najmanju je ruku nezadovljan Ininom odlukom. On upozorava da su tvrtke u predstečajnoj nagodbi u istom statusu u kojem su bile tvrtke u kojima se nekada provodio stečaj s preustrojem i da one za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe ne mogu biti u blokadi te normalno posluju.
“Iako svi mogu izabrati novog dobavljača, jer ih na hrvatskom tržištu ima dovoljno, Ina, koja je ipak posebna tvrtka, takvim postupkom šalje poruku protiv predstečajne nagodbe. To je poruka protiv Vlade, protiv konsolidacije gospodarstva. To je opstrukcija Vlade. To je poruka protiv hrvatskoga gospodarstva”, kazao nam je Linić. On napominje da bi Ini trebalo biti važno da svi koji posluju na hrvatskom tržištu uspješno prođu predstečajnu nagodbu, jer Ina svoje prihode ostvaruje upravo na tom tržištu.
Iz Ine pak poručuju da “u svrhu zaštite poslovanja te kontrole kreditne izloženost kompanije, reguliraju prodaju robe s odgodom plaćanja sukladno svojoj postojećoj kreditnoj politici”.
Neslužbeno, sugovornici iz Ine kažu da su se na taj način odlučili zaštititi od neplaćanja nakon otvaranja stečajnih nagodbi, jer se očito boje zloupotrebe odredbi po kojima se u poduzećima koja su u tom procesu ne može provoditi ovrha niti blokada računa. Kako se predstečajna nagodba mora završiti u 120 dana, nitko ne može dugo koristiti tu odredbu, ali u Ini su se očito odlučili ne upuštati u rizik u kojem bi dali povjerenje načinu na koji će država provoditi predstečajnu nagodbu.
