Na skupštini u Washingtonu, koja se održava od 10. do 12. listopada, boravit će predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak. Planirani su susreti s nizom predstavnika banaka važnih za financiranje u Hrvatskoj i s ostalim potencijalnim financijskim investitorima, poput fondova. Njima će biti predstavljeno što je Vlada učinila u 2012. i 2013. na fiskalnoj konsolidaciji i restrukturiranju gospodarstva u državnom vlasništvu, kao i što je planirano u idućem razdoblju kako bi svi imali potpuni uvid u hrvatske javne financije.
Tom se prilikom neće, dogovarati novo izdanja državnih obveznica na američkom tržištu, jer se, prema riječima ministra Linića, država ove godine više neće zaduživati na stranim tržištima.
[infopunkt 7280 2]
Dodao je kako će o zaduživanju u idućoj godini pak biti riječi za 15 do 20 dana prilikom predstavljanja proračuna za 2014., u kojoj će zasigurno biti vrlo visoki izdaci za financiranje ovogodišnjeg deficita i refinanciranje starih dugova. A deficit proračuna, prema danas predstavljenim podacima, na kraju rujna je iznosio nešto manje od 13,3 milijarde kuna i do kraja ove godine ne bi trebao biti znatno viši nego sada.
”U tom je iznosu i 3,3 milijarde kuna utrošenih za sanaciju zdravstva, bez čega bi deficit bio na razini od 9,9 milijardi kuna ili u ‘predviđenim gabaritima”’ rekao je Linić.
[infopunkt 7280 3]
Ponovio je da će trošak sanacije zdravstva, kao i nešto viši rashodi za plaće u obrazovanju i policiji te troškovi usklađenja mirovina do kraja godine biti će pokriven skorim rebalansom ovogodišnjeg proračuna preraspodjelom sredstava po drugim stavkama proračuna.
Prihodi državnog proračuna u prva su tri tromjesečja ostvareni na razini od 79,6 milijardi kuna i za oko 2 posto su manji nego u istom razdoblju lani, dok su rashodi istodobno iznosili 92,9 milijardi kuna ili oko 3,5 posto više nego lani.
Umanjenje prihoda prvenstveno je posljedica podbačaja poreznih prihoda za oko 1,2 milijarde kuna uslijed nižih prihoda od poreza na dobit, kojeg su oslobođeni gospodarstvenici koji su svoju dobit reinvestirali.
Samo po toj osnovi ove godine su proračunski prihodi manji za 1,5 milijardi kuna, a doda li se tome i niža stopa za zdravstveni doprinos, međustopa PDV-a od 10 posto, programi reprograma dugovanja, sustav predstečajnih nagodbi i dr., gospodarstvu je država ‘oslobodila’ 7 do 8 milijardi kuna.
[infopunkt 7280 4]
”Država je istodobno restrukturirala neke problematične sektore, poput željeznice i brodogradnje, smanjila nelikvidnost za oko 10 milijardi kuna i uvela plaćanje u zakonskom roku i stoga se postavlja se pitanje na što je gospodarstvo, odnosno privatni sektor taj novac utrošio i zašto je izostao očekivani gospodarski rast” rekao je Linić.
