Hrvatska Vlada rasterećuje gospodarstvo i izvoznike kako bi ih učinila konkurentnijim zbog čega sada uglavnom trpe građani, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnjem skupu udruge Hrvatski izvoznici o ekonomskim politikama Vlade i očekivanja za 2013. godinu.
Vlada je zatekla 20 milijardi kuna skrivenog deficita što zna svaki potencijalni investitor u Hrvatsku, a ne žele znati jedino građani i dio privrednika, kaže Linić.
Kako su porezi u Hrvatskoj za građane i privredu previsoki, smanjenje deficita novim porezima nije rješenje, pa je Vlada po njegovim riječima prionula smanjenju rashoda, što nailazi na oštre otpore sindikata.
Linić najavljuje da Vlada za iduću godinu planira dodatna smanjenja materijalnih rashoda za jednu milijardu kuna, a za 600 milijuna kuna smanjenje izdataka za plaće u javnom sektoru, ali da se unatoč tim smanjenjima bolji rezultati mogu očekivati tek dostizanjem rasta od 1,7 posto.
[infopunkt 5245 5]
Istovremeno, kaže Linić, Vlada gospodarstvu pomaže smanjenjem zdravstvenog doprinosa te ukidanjem ili smanjenjem neporeznih davanja, a u planu je i zamjena komunalnih naknada porezom na nekretnine.
Gubitak prihoda zbog smanjenja zdravstvenog doprinosa nadoknađen je povećanjem PDV-a, što su prije svih osjetili građani, a manje privreda i izvoznici, dodaje.
Govoreći o rješavanju problema nelikvidnosti, podsjetio je da ja Ministarstvo financija omogućilo poreznim dužnicima reprogram duga, a zajedno s HBOR-om, HNB-om i poslovnim bankama osiguralo osam milijardi kuna po povoljnim uvjetima, za otplatu duga i nove projekte.
Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Vlada, kaže Linić, želi osposobiti posrnule tvrtke za normalno poslovanje stavljanjem u funkciju 50 milijardi kuna potraživanja. Riječ je o 60 tisuća takvih tvrtki među kojima 650 ozbiljnih, kaže Linić.
Uz proračunski deficit, velik problem Hrvatske po Linićevu mišljenju je trgovinski deficit koji se može smanjiti ako se ozbiljno pristupi jačanju domaće proizvodnje. Primjerice, kaže Linić, to bi se moglo proizvodnjom energije i naftnih derivata za domaće potrebe u Hrvatskoj. Ove godine, kaže Linić, Hrvatska uvozi 40 posto derivata, a mogla bi ih izvoziti kad bi se više aktivirale dvije rafinerije.
Pored toga, ulaganja u plinsko-naftne bušotine su neoprostivo mala, smatra Linić, premda ima prostora za izradu deset plinskih platformi za sjeverni Jadran, što bi bio lijep posao za brodogradilišta. Upozorava da država može, kao što je lani učinila u pet navrata, oduzeti koncesije za eksploataciju nafte i plina tvrtkama koje ne proizvode i ne ulažu.
[infopunkt 5245 3]
Linić je oštro otklonio mogućnost devalvacije kune objasnivši da bi ona imala učinak od godine dana, a ne bi riješila problem zapuštenih državnih financija.
Na pozive izvoznika za osnivanjem domaće izvozne poslovne banke, odgovorio je da država nema što tražiti u komercijalnom bankarstvu.
“Hoćete političare da kao vlasnici daju novac propalim poduzećima. Vratimo se onda u drugo društveno uređenje”, rekao je Linić pitavši se “kad ćemo već jednom odrasti?”
Interes Vlade po njegovim je riječima jačanje HBOR, zbog čega se išlo u dokapitalizaciju. Ona, po riječima predsjednika Uprave HBOR-a Antona Kovačeva, teče prema planu tako da je od planiranih 600 milijuna kuna u prva tri tromjesečja uplaćeno 450 milijuna.
Ekonomska politika Vlade ne bi smjela biti popustljiva, smatra ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sanda Švaljek koja kaže da bi rast gospodarstva u 2013. mogao biti između 0,5 i jedan posto. Ona upozorava da je udio hrvatskog izvoza u BDP-u ispod 40 posto, a pada i udio hrvatskog izvoza u uvozu EU-a.
Glavni izazov za hrvatske izvoznike, prema mišljenju savjetnika predsjednika Republike za gospodarstvo Borisa Cote, uz povećanje cjenovne konkurentnosti je podizanje tehnološke razine proizvoda, s čim se slaže i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago. On dodaje da hrvatska poduzeća moraju tražiti priliku i na tržištima izvan EU-a kao što je rusko.
[infopunkt 5245 6]
