Povežite se s nama

Hi, what are you looking for?

Profitiraj.hr

Novosti

Linić kreće u bitku za radna mjesta i povećanje zaposlenosti [VIDEO]

Za iduće godine najavio je i “bitku za veću ekspanziju u izvozu te za konkurentnost, kroz manje porezno opterećenje i održavanje cijene kapitala, kako bi hrvatsko gospodarstvo od srpnja bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU”

Za iduće godine najavio je i "bitku za veću ekspanziju u izvozu te za konkurentnost, kroz manje porezno opterećenje i održavanje cijene kapitala, kako bi hrvatsko gospodarstvo od srpnja bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU"

Bitka za radna mjesta i povećanje zaposlenosti, i to ne kroz državnu i osobnu potrošnju, nego kroz investicije, kako državne tako i privatne, osnovne su značajke državnog proračuna za 2013. godinu, poručio je danas ministar financija Slavko Linić predstavljajući proračun saborskim zastupnicima.

Ustvrdio je da se država ove godine pripremila za investicije tako što je provela dosta restrukturiranja u državnim tvrtkama, kako bi ojačale rezultate poslovanja i stvorile vlastiti kapital za ulaganja.

Naglasio je da Vlada pomaže i privatnom sektoru, kako bi se održala proizvodnja i krenulo u investiranje.

[infopunkt 5567 1]

Za iduće godine najavio je i “bitku za veću ekspanziju u izvozu te za konkurentnost, kroz manje porezno opterećenje i održavanje cijene kapitala, kako bi hrvatsko gospodarstvo od srpnja bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU”.

Govoreći o proračunskim prihodima, Linić je podsjetio da se od siječnja bitno mijenja struktura PDV-a, da se stopa za ugostitelje smanjuje na 10 posto, a da će dosadašnje nulte stope zamijeniti stopa od 5 posto, kako je ispregovarano s EU.

[infopunkt 5567 2]

“Jača disciplina u gotovinskom plaćanju, kako bismo eliminirali nelojalnu utakmicu, da svatko tko legalno posluje može računati na rast i širenje djelatnosti. Eliminirat ćemo one koji su na tržištu preživljavali ne plaćajući dobavljačima, bankama i državi”, poručio je Linić.

Od jače porezne discipline, Linić očekuje prihode oko 1,2 milijarde kuna, a od konsolidacije gospodarstva i jačanja investicija oko 1,7 milijardi kuna.

Podsjetio je i da se od iduće godine trošarine usklađuju s EU, od čega očekuje dodatne prihode od 1,3 milijarde kuna.

Planirano je smanjenje prihoda od poreza na dobit, jer Vlada očekuje da će poduzetnici reinvestirati dio dobiti, kako bi iskoristili poreznu olakšicu. Manji prihodi očekuju se i od carina, zbog ulaska u EU.

“Jedini rizik u prihodima rizik je rizik gospodarskog rasta koji je u prihode ugrađen u iznosu od 1,7 milijardi”, rekao je Linić, ističući da je “jasna poruka Vlade da će aktivno sudjelovati u konsolidaciji svakog privatnog projekta”.

Kad je riječ o rashodima, Linić je naglasio da je Vlada nastojala ne povećavati rashode u dijelu proračunskog deficita, jer želi poštovati Zakon o fiskalnoj odgovornosti.

[infopunkt 5567 3]

Upozorio je da javni dug u ovom trenutku iznosi 170 milijardi kuna, te naglasio da će taj dug i rasti, zbog restrukturiranja u resorima turizma i zdravstva, Hrvatskim željeznicama i Autocestama.

“Ukupni dug raste, kao i opasnost od rasta kamata”, upozorio je Linić, podsjetivši da će rashodi za kamatu u idućoj godini biti za dvije milijarde kuna veći nego u ovoj, da će se za europski doprinos izdvojiti 1,7 milijardi, a za ugovore o prodaji brodogradilišta oko 900 milijuna kuna.

Upozorio je da će gotovo cijeli deficit za 2013. otići na plaćanje kamata, a da se projekcije deficita za 2014. i 2015. izjednačuju s kamatom.

[infopunkt 5567 4]

“Izazov će biti kako smanjiti kamatu, vratiti plaćanje kamate u prihode, a ne kroz deficit, jer mi sada, ne samo da ne vraćamo dugove, nego ne vraćamo ni kamatu”, upozorio je Linić.

Kazao je da se Vlada odlučila na štednju u dijelu koji se odnosi na dio plaća u državnom i javnom sektoru, u kojem će se smanjiti neki dodatci na plaće čime, kaže, Vlada želi pokazati da je odgovorna prema investitorima i kreditorima.

“Nismo dirali mirovinski sustav, iako doprinosi ne pokrivaju ni polovicu iznosa za mirovine. Nismo htjeli opteretiti gospodarstvo i to je bio razlog povećanja PDV-a”, rekao je Linić.

“U rashodovnoj strani ipak smo uspjeli očuvati predviđene kontrole i fiskalne odgovornosti. Manjak ostaje na 3,1 posto BDP-a”, kazao je Linić, ističući da je rast deficita predviđen u HAC-u i Hrvatskim vodama, kako bi se očuvao visok stupanj investicija.

“Želimo očuvati visok stupanj investicija kako bismo pojedinim županijama omogućili veća ulaganja, koja znače i više posla. Kad smo već bili obvezni kontrolirati deficit u direktnom proračunu, kroz izvanproračunske rashode omogućujemo daljnji razvoj jedinica lokalne samouprave”, poručio je Linić.

[infopunkt 5567 5]

[infopunkt 5567 6]

[infopunkt 5567 7]

[infopunkt 5567 8]

[infopunkt 5567 9]

 

 

Napisao

Pročitajte još:

Ekonomija

Invera Private Equity Fund, privatni dionički fond sa sjedištem u Nizozemskoj, investirao je u hrvatski brend Kompare.

Financije

Investicijsko zlato sve je popularniji financijski instrument namijenjen dugoročnoj štednji u kojeg ulaže rastući broj investitora, a radi se o zlatnicima i zlatnim polugama...

Poduzeća

Pozitivni utjecaj na društvo jedan je od glavnih kriterija kojim se Feelsgood vodi pri odabiru projekata u koja će uložiti.

Financije

Građani inflaciju osjete na svojim novčanicima, budući da cijene velikog broja proizvoda i usluga koštaju znatno više nego prije, a izgledno je kako se...

Oglasi

Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.