Svaki dioničar Privredne banke Zagreb dobit će 44,40 kuna po dionici, a kako stoji u najavi za godišnju skupštinu, predsjedniku Nadzornog odbora pripast će naknada od 52.500 eura. Koliko će otići na isplatu bonusa menadžmentu banke? Taj “varijabilni” dio nagrađivanja za 2012. godinu još nije određen, kažu u banci. Prošle godine PBZ je članovima Uprave, rukovodećem kadru i zaposlenicima isplatio 42,3 milijuna kuna, a godinu ranije 41,7 milijuna kuna, podatak je iz godišnjeg izvješća banke.
Kako bilo, bit će to posljednja isplata bonusa po postojećim propisima. Ako se ostvari plan ministra financija Slavka Linića, menadžeri hrvatskih banaka ubuduće neće moći dijeliti bonuse veće od četvrtine ukupnih primitaka. To bi, primjerice, značilo da čelniku neke banke, u slučaju da ima godišnju plaću od milijun kuna, bonus ne bi smio prelaziti 250.000 kuna. Vrijednost bonusa u zlatnim godinama dosezala je i jednu i pol godišnju plaću. Za članove uprava to je značilo godišnji dobitak od milijun do dva, u dionicama i gotovini, javlja Jutarnji list.
U Ministarstvu financija trenutačno rade na izmjenama Zakona o kreditnim institucijama koji se do 1. srpnja mora uskladiti s pravnom stečevinom EU.
Izmjene obuhvaćaju politiku primitaka nositelja ključnih funkcija u kreditnim institucijama koja mora biti u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima, a podzakonskim aktima odredit će se da varijabilni primici (bonusi) ne smiju prelaziti 1/4 ukupnih primitaka, rekli su nedavno u Ministarstvu.
Što na iznesene prijedloge kažu same banke?
U Hypo banci tek napominju da “bonusi ove godine ionako nisu u planu”. Neslužbene informacije govore da se ni ostale banke sigurno neće razmetati. Strategija plaća i dodatnog nagrađivanja vezana uz ostvareni rezultat, stoji u odgovoru Erste banke, već je u potpunosti usklađena sa zahtjevima regulatora koji se na banku primjenjuju s obzirom na to da je ona dio međunarodne bankarske grupe.
Politika nagrađivanja rukovodstva i radnika u dvije velike banke, Zagrebačkoj i PBZ-u, također je usklađena s politikom primitaka na razini grupe, a to znači i sa zahtjevima važeće europske regulative koja se odnosi na kreditne institucije.
Kako objašnjavaju u PBZ-u, riječ je o usklađivanju s “regulativom i smjernicama Europskog tijela za nadzor banaka, a sukladno EU Direktivi CRD III”. A ta pravila kažu da se naknade dijele na fiksni i varijabilni dio u omjeru 40 prema 60, što bi značilo da bonus može iznositi 1,5 plaća.
U slučajevima lošeg poslovanja ili neadekvatnog upravljanja rizicima varijabilni dio menadžerskih naknada može se djelomično ili u potpunosti opozvati, a fiksni se dio može korigirati na odgovarajući način. No europska je regulativa u fazi velikih promjena. Članovi Europskog parlamenta, Europske komisije i predstavnici 27 zemalja članica prošlog su tjedna u Bruxellesu postigli dogovor o novim financijskim pravilima koja uključuju i ograničavanje bankarskih bonusa. Prema tim pravilima, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2014. godine, bonusi ne smiju biti veći od jedne plaće, a samo uz izričito odobrenje dioničara mogu biti dva puta veći od plaće.
Iz svega proizlazi da će Linićeva ograničenja bonusa biti daleko oštrija od onih koje dopušta EU. Je li to moguće? Iz Hrvatske udruge banaka samo poručuju da se nisu detaljnije bavili tom problematikom. Ministar Linić, čini se, nametnuo im je mnogo važnije teme. No dogovor EU tek se treba pretočiti u Direktivu CRD IV, a što će u njoj točno pisati tek treba vidjeti. Možda se nacionalnim vladama dopusti da od banaka traže i stroža pravila, ali i da se potpuno usklade s EU.
