Ministarstvo turizma poduzelo je prve radnje potrebne za realizaciju Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2020., a već se razgovara i o pratećim akcijskim planovima koji će olakšati njenu primjenu te odrediti prioritete i dinamiku provedbe, istaknuo je ministar turizma Darko Lorencin u povodu današnjeg usvajanja te strategije u Hrvatskom saboru.
Pozvao je i sve predstavnike javnog i privatnog turističkog sektora na aktivnu suradnju u realizaciji aktivnosti iz tog strateškog dokumenta.
Zadovoljan što je Sabor prvi put u samostalnoj Hrvatskoj usvojio takav strateški dokument za turizam, ministar naglašava da se time definira turistička budućnost Hrvatske te da je to putokaz za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u idućih osam godina. Strategija je i osnova za povlačenje sredstava iz fondova EU-a.
Glavni cilj Strategije je ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih zemalja svijeta do 2020. do kada bi se, po planu, u turizam trebalo uložiti oko 7 milijardi eura, a ukupni bi se primici od turizma odnosno ukupna turistička potrošnja trebala povećati za oko šest milijardi eura, na 14,3 milijardi eura.
Broj noćenja povaćeo bi se lanjskih 60 milijuna na 86 milijuna, a otvorilo bi se i 30 tisuća novih radnih mjesta, od čega 20 tisuća u turizmu, a 10 tisuća u pratećim djelatnostima.
Predviđeno je i poboljšanje strukture i kvalitete smještaja izgradnjom novih 20 tisuća soba u hotelima, što znači i rast njihovog udjela sa 13 na 18 posto, kao i izgradnja novih sadržaja u kampovima i povećanje kvalitete obiteljskog smještaja.
U dokumentu se raščlanjuje i predviđenih 7 milijardi eura investicija do 2020., i to za krevete u novim hotelima i resortima 2,2 milijarde eura, za obnovu i rekonstrukciju postojećih hotelskih kapaciteta ili za oko 15-ak tisuća soba 825 milijuna eura, za ulaganje u gradnju 200 novih te povećanje kvalitete u postojećim malim i obiteljskim hotelima i pansionima 295 milijuna eura.
Za 100 novih plovećih malih hotela-brodova predviđena su ulaganja od 110 milijuna eura, za kampove 400 milijuna eura, za smještajne kapacitete u kućanstvima 700 milijuna eura, za luke nautičkog turizma 552 milijuna eura, za kongresne centre odnosno izgradnju bar dva velika 46 milijuna eura, za tematske parkove 300 milijuna eura, a za ulaganja u ostalu turističku infrastrukturu (sadržaji zabave, rekreacije, plaže, hrana i piće, shopping) 1,5 milijarda eura.
Strategija precizno definira i pet ključnih područja djelovanja putem tzv. operativnih strategija, među kojima je i marketing u sklopu čega se uz ostalo predviđa novi organizacijski ustroj Glavnog ureda HTZ-a i reorganiziranje sustava turističkih zajednica prema destinacijskim menadžment organizacijama-DMO, profesionalizacija na svim razinama te prelazak na online komunikaciju prema tržištima.
Razvoj turističke ponude trebao bi ići kroz deset ključnih turističkih proizvoda (sunce i more, nautički, zdravstveni, kulturni, poslovni, golf, eno i gastro, ruralni i planinski, pustolovni i sportski turizam te cikloturizam).
Razvoj ponude traži i privatizaciju, aktiviranje državne imovine za turizam, brownfield i greenfield investicije, povećanje broja i kvalitete smještaja u svim vrstama kapaciteta, kao i unapređenje ostale turističke ponude (tematski parkovi, plaže, staze i šetnice, zabava, shopping i drugo).
