Nekolicina obitelji, članova Udruge uzgajivača mangulica, u Hrvatskoj predvode proizvodnju proizvoda od mesa mangulica, a isto tako i uživaju ljepotu života u ruralnom kraju, koji kako kažu uz poneke nedostatke, ima velike benefite za obiteljsku svakodnevicu. Tako njihova djeca od malih nogu uče o uzgajanju i poljoprivredi, te cijelom procesu uzgoja i prerade mesa mangulica i radu koji je potreban da se na stolu nađu delicije koje osvajaju svojim okusom, kvalitetom i teksturom.
Donosimo intervju s Tomislavom Bišćanom, Predsjednik Udruge uzgajivača svinja pasmine mangulica, životinje koja je poznata kao najmasnija svinja na svijetu. Meso ove svinje protkano s masnim stanicama čiju teksturu uspoređuju sa skupocjenom japanskom wagyu i kobe govedinom. Njeno meso i mast sadrže u sebi HDL kolesterol (“dobri” kolesterol) te je jedina životinja koju je sadržava u svojem mesu. Stoga se kaže da je ovo ujedno najmasnija i najzdravija mast na svijetu, te delicija za kojom je u svijetu veća potražnja nego ponuda.
Udruga uzgajivača svinja pasmina mangulica osnovana je s ciljem povezivanja uzgajivača svinje pasmine Mangulica u svrhu unaprjeđenja znanja i vještina uzgajivača te zaštitite pasmine kao dio biološke baštine Republike Hrvatske. Koliko uzgajivača mangulica ima u Hrvatskoj?
Teško je točno reći koliko je uzgajivača mangulice u Hrvatskoj , u udruzi je oko 15 članova uzgajivača i trudimo se iz dana u dan privući što više uzgajivača. Upravo događanja koja smo proveli kroz projekt „Živi kvalitetno živi na ruralnom području“ uz financijsku podršku Ministarstva poljoprivrede doprinijela su informiranju i popularizaciji o ovoj tradicionalnoj pasmini svinja, a izdanim priručnikom o uzgoju mangulica i održanim stručnim Okruglim stolom educirali smo postojeće i privukli nove potencijalne uzgajivače.
Novi trend zdravih masnoća zasigurno je otvorio nove potencijale na tržištu. Kakvo je meso mangulica?
Mangulica ima visoko kvalitetno meso koje se ističe svojim ukusom i mogućnošću zadržavanja mesnog soka. Na kvalitetu masti utječe sastav masnih kiselina, ponajviše udio nezasićenih masnih kiselina te udio tzv. zdravog kolesterola (LDL kolesterol).
Kakvi sve proizvodi od mangulica mogu naći na tržištu i koliko su traženi? Kakva je situacija u Hrvatskoj, a kakva u svijetu?
Općenito u svijetu vlada „nestašica“ proizvoda od mangulice. Mangulica je svinja koju je nemoguće uzgojiti u velikim količinama. U Hrvatskoj je još teže doći do proizvoda zbog toga što je uzgoj u samim začecima i vrlo malo članova je uspjelo doći do prerade mesa. Inače se od mangulice rade klasični suhomesnati proizvodi. Među njima se posebno ističu slanina i šunka koja je vrhunske kvalitete.
Kakav potencijal ima uzgoj mangulica za gospodarski uzlet ruralnog područja?
Mangulica je fantastična gastronomska podloga za ruralni turizam zbog svoje velike kvalitete i svjetske popularnosti. Vjerujemo da će kroz idućih nekoliko godina s rastom broja uzgajivača, a time i ponude, marketinškim aktivnostima i brendiranjem proizvoda i uzgoja, mangulica znatno utjecati na kvalitete i poslovnog potencijala i uspješnosti koju ruralni kraj može omogućiti.
Organizirali ste Okrugli stol o budućnosti uzgoja mangulica u Suhopolju na kojem se raspravljalo o budućnosti mangulica na kojem ste okupili predstavnike iz struke, kao i one iz krovnih institucija i lokalne vlasti. Kakvi su zaključci s rasprave?
Pokušat ću se slikovito izraziti. Kuća kada se gradi važno je krenuti od temelja. Smatram da je ovaj okrugli stol kamen temeljac u razvoju uzgoja Mangulice u Hrvatskoj. Okupili smo gotovo sve institucije i osobe koje su relevantne i odgovorne za razvoj ovakvih priča u i u jednom moderiranom i konstruktivnom razgovoru došli do zajedničkih ciljeva kako bi mogli pronaći načine za napredak. Vidjeli smo da imamo veliku podršku institucija i trudit ćemo se kao udruga opravdati to svojim radom na unapređenju mangulice.
Na ovom događanju tako su sudjelovali: izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta – autor priručnika o uzgoju mangulica, izv. prof. dr. sc. Dubravko Škorput, Mato Čačić, načelnik Sektora za stočarsku proizvodnju, Dragan Solić, dr. sc., načelnik sektora za uzgoj, testiranje i genetsko vrednovanje, HAPIH, Bojan Mijok mag. oec., pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije.
Također Udruga uzgajivača mangulica izdala je i priručnik o uzgoju mangulica autora izv.prof.dr.sc. Vladimir Margeta. Što se sve nalazi u priručniku i kome je on sve namijenjen?
Oni koji su bili pioniri uzgoja mangulice u Hrvatskoj su se uglavnom oslanjali na vlastitu intuiciju (koja podrazumijeva i greške) i iskustvo naših djedova i baka. Kako bi olakšali budući da uzgoj napravili smo priručnik koji u sebi sadrži povijesne, uzgojne, preventivne, zakonske informacije kako bi budući da i sadašnji uzgajivači mogli puno brže napredovati. Priručnik je namijenjen prvenstveno uzgajivačima ali je vrlo interesantno štivo za sve one koji žele znati nešto više o mangulici i njenim kvalitetama.
I sami ste uzgajivač mangulica? Kako ste se odlučili baš za uzgoj mangulice?
Supruga i ja smo dugo godina tražili nešto što će oplemeniti naše imanje i naš život na selu. Kada smo čuli za mangulicu odmah smo prepoznali da je to to. Zbog njene povijesti na našim krajevima, posebnosti i kvalitete. Prvenstveno smo to željeli zbog svoje djece.
Kakav je to posao? Od čega se sve sastoji?
Svaki posao u poljoprivredi je zahtjevan ako ga se želi kvalitetno raditi, a stočarstvo sa sobom nosi još dodatnu težinu zato što radimo sa živim bićima koja imaju svoje svakodnevne potrebe. Mi manguličari imamo osoban pristup svakoj svinji što zahtjeva puno vremena, rada i ljubavi. Mangulice se hrane isključivo prirodno uzgojenom hranom. Svaki dan ih hranimo 2 puta sa žitaricama, lucernom, brašnom bučinih koštica, povrćem, voćem…..
Svinje su na otvorenom i puno je teže primijetiti neke bolesti ili ozljede koje treba sanirati.
Imate li u planu povećanje proizvodnje i izlazak na tržište?
Trenutno ne planiramo povećanje jer ne želimo gubiti na kvaliteti. Planiramo registrirati preradu mesa i raditi na tome da proizvedemo proizvode vrhunske kvalitete koje ćemo staviti na tržište.
