U prošlom smo tekstu obradili metodu usporedivih nekontroliranih cijena pri izračunu transfernih cijena. Sustavnosti i preglednosti radi, ostale metode donosimo u ovom nastavku…
Metoda trgovačkih cijena
Poduzeće DistriCro bavi se distribucijom negaziranih voćnih sokova. Dio sokova nabavlja od hrvatskog proizvođača za 3,5 kune po litri, a prodaje ga po pet kuna (bruto-marža 30 posto), a dio sokova uvozi iz Slovačke po cijeni od pet kuna po litri i prodaje ga za šest kuna (bruto-marža 16,6 posto).
Porezno tijelo utvrdilo je da su DistriCro i poduzeće iz Slovačke povezane osobe te osporava uvoznu cijenu soka. Prema izračunu poreznog tijela, uvozna cijena ne bi smjela biti veća od 4,2 kune po litri, do koje je došlo tako što je bruto-maržu od 30 posto primijenilo na prodajnu cijenu od šest kuna. Navedenu razliku od 0,8 kuna po litri množi s uvezenim količinama i za taj iznos uvećava osnovicu poreza na dobit poreznog obveznika DistriCro.
DistriCro mora pribaviti dokumentaciju iz Slovačke koja dokazuje da je primijenjena cijena odraz tržišnih uvjeta u Slovačkoj (ne ostvaruje se ekstraprofit u Slovačkoj) te da zbog maloprodajnih uvjeta na hrvatskom tržištu i potražnje koja vlada na tržištu cijena ne može biti veća od utvrđenih šest kuna. Zbog ograničenja na uvoznu cijenu te ograničenja na prodajnu cijenu koja su odraz tržišnih uvjeta, a ne favoriziranih uvjeta, DistriCro ne može tražiti sniženje uvozne cijene soka niti može povećati prodajnu cijenu kako bi postiglo bruto-maržu od 30 posto koju ostvaruje na sokovima koje nabavlja od domaćeg proizvođača.
Metoda dodavanja bruto-dobiti
Recimo da proizvođač A iz primjera a) proizvodi proizvod koji u Hrvatskoj proizvodi još četiri proizvođača. Porezno tijelo obavilo je nadzor kod sva četiri proizvođača i utvrdilo da sva poduzeća osim poduzeća A na ukupne direktne troškove proizvodnje dodaju 35 posto dobiti. Poduzeće A na troškove proizvodnje za proizvode koje prodaje u Hrvatskoj dodaje maržu od 30 posto, a proizvode koje izvozi u Srbiju prodaje s gubitkom.
Pri analizi tog slučaja polazi se od troškova koji se za isti proizvod mogu razlikovati od proizvođača do proizvođača. Proizvođači mogu imati različite dobavljače koji zaračunavaju različite cijene, istog dobavljača koji nudi posebne popuste nekim proizvođačima, troškovi rada mogu biti različiti (ovisno o regiji u kojoj poduzeće posluje), režijski troškovi proizvodnje mogu varirati. Svakako bi bilo zanimljivo vidjeti prihvatljivo argumentiranje prodaje proizvoda u Srbiju s gubitkom, ali nije nemoguća misija. Ako se proizvođač želi riješiti zaliha ili osvaja tržište, vrlo je vjerojatno da će ići s niskom cijenom, pa čak i cijenom nižom od cijene proizvodnje. Možda je dio proizvoda prodan uz minimalnu dobit, a dio uz gubitak, no u prosjeku su prodani s gubitkom. Scenariji su gotovo nebrojeni, a stvari se dodatno kompliciraju kada je riječ o uslugama ili intelektualnom vlasništvu, tj. nematerijalnoj imovini.
Metoda podjele dobiti
Jedna od posljednje dvije metode primjenjuje se kada je nemoguće primijeniti metodu usporedivih nekontroliranih cijena ili metodu trgovačkih cijena te metodu dodavanja bruto-dobiti.
Kod metode podjele dobiti postavlja se pitanje što je prihvatljiv omjer podjele dobiti između nepovezanih poduzeća u tržišnoj ekonomiji, u kojoj bi trebao vladati zakon ponude i potražnje te slobodno formiranje cijena. Tek nakon toga, što nije lak zadatak, može se pristupiti procjenjivanju podjele dobiti između povezanih osoba.
Metoda neto-dobitka
Kod metode neto-dobitka, koja u obzir uzima npr. ukupne troškove, a koji uključuju administrativne i ostale troškove, troškove financiranja, troškove amortizacije, dobivena stopa profitabilnosti može značajno varirati od poduzeća do poduzeća… Još je nezahvalnije uzeti u obzir stopu povrata na uloženi vlastiti kapital, jer se tako zadire u strukturu financiranja poduzeća, što predstavlja diskriminaciju poduzetnika.
Kod definicije te metode navodi se da se “tako ostvarena neto-dobit uspoređuje s neto-dobitkom sličnih osoba u sličnim okolnostima”. Koliko je realno očekivati da postoje dva poduzeća koja su “slične osobe u sličnim okolnostima”?!
