Nakon što je početkom rujna usvojen izmijenjeni Pravilnik o porezu na dohodak, a s njime i set poreznih olakšica koje bi, ističu u Vladi, trebale rezultirati povećanjem plaća i rastom standarda građana, ministarstvo financija je prošli tjedan otvorilo javnu raspravu o izmjenama Zakona o porezu na dohodak i mjerama poreznog rasterećenja rada mladih.
Prema prijedlogu, mladi do 25 godina bili bi u potpunosti oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak, dok bi osobe u dobi od 26 do 30 godina plaćale 50% iznosa poreza. Ove mjere će, vjeruju u Vladi, pridonijeti smanjenju odljeva mladog, visokoobrazovanog kadra iz zemlje.
Portal MojPosao je drugim dijelom Istraživanja o poreznim olakšicama, u kojem je sudjelovalo 1100 ispitanika, doznao što naši sugrađani misle o predloženim poreznim rasterećenjima.
Mladima je potreban ‘vjetar u leđa’
Polovica građana (51%) je odluci o potpunom oslobađanju od plaćanja poreza na dohodak osoba mlađih od 25 godina dalo pozitivnu ocjenu, dok 40% ispitanika mjeru smatra negativnim, nekvalitetnim rješenjem. Svaki deseti građanin (9%) prema olakšici je zauzeo neutralan stav.
Ispitanici koji vjeruju da je u pitanju dobra odluka, svoj stav pojašnjavaju riječima kako mladi ljudi ”trebaju vjetar u leđa”, usprkos tome što je mjera pomalo nepravedna prema starijim radnicima i osobama koje studiraju pa samim time i kasnije izlaze na tržište rada.
Među građanima koji se ne slažu s ovakvim rješenjem provlači se razmišljanje kako će mladi, neiskusni radnici odsad primati jednaku plaću kao i njihovi stariji kolege, što je diskriminacija na temelju dobi zaposlenika. Također, smatraju da je mjera porezno neefikasna i neće rezultirati povećanjem plaća, a kod posloprimaca će stvoriti velika očekivanja od poslodavaca. Prenosimo dio komentara:
„Mladi neće osjetiti benefit jer njihovi poslodavci porezno rasterećenje neće koristiti za povećanje plaća kako se ne bi stvorila razlika između “starih” i ”mladih” radnika.“
„Mislim da se time ne rješava osnovno pitanje egzistencije, kao i da mjera neće potaknuti mlade na zasnivanje obitelji kada im se kasnije taj dodatak uzima.“
„Neće imati nikakvog efekta na zapošljavanje. Osim toga, u pravilu se plaća usmeno dogovara u netu iako se u ugovor upisuje bruto.“
Očekivano, što je dob ispitanika bila niža, to je njihovo mišljenje o ovoj mjeri bilo pozitivnije pa tako čak 82% ispitanika u dobi do 25 godina mjeru vidi kao dobro rješenje. Isto misli 60% građana u dobi od 26 do 30 godina, odnosno 40% ispitanika u dobi 31 do 40 godina i 42% ispitanika starijih od 41 godine.
Godine ne smiju biti razlog poreznog rasterećenja
Prijedlog prema kojem bi mladi u dobi od 26 do 30 godina plaćali 50% obračunane svote poreza na dohodak, naišao je na nešto manje odobravanja od strane naših sugrađana. Manje od polovice ispitanika (47%) mjeru smatra pozitivnim rješenjem, 43% građana o njoj ima negativno mišljenje, dok 10% ispitanika još uvijek nema jasno definiran stav.
„Prijedlog je pozitivan za mlade, ali ne pomalo, već jako nepravedan i diskriminirajući za starije osobe.“
„Porez bi trebalo općenito smanjiti, ovo je nekorektno prema svim radnicima koji mučno zarađuju svoje plaće samo da bi im država uzela veliki dio.“
„Godine nisu razlog poreznog rasterećenja, ali obaveze jesu. Djeca, prva nekretnina, prvi automobil… a ne datum rođenja. Najlakše je uzeti najmanju skupinu zaposlenika i nju rasteretiti.“
Baš kao i kod prethodne mjere, i ovaj prijedlog bolje prolazi među mlađom populacijom te ga pozitivnim smatra čak 72% ispitanika mlađih od 25 godina. S njima se slaže 56% osoba u dobi od 26 do 30 godina, 38% ispitanika u dobi 31 do 40 godina te 39% ispitanika starijih od 41 godine.
‘Iako pozitivne, ove mjere neće riješiti naše najveće probleme’
Igor Žonja, direktor portala MojPosao, ističe da navedene mjere predstavljaju korak u pravom smjeru, ali naglašava da se najveći problemi Hrvatske kriju negdje drugdje.
„Promjene su pozitivne, ali ih je važno ispravno tumačiti. Naime, poslodavci mogu povećati plaće samo ako su zaradili više ili su tržišne okolnosti takve da je moraju povećati do granice profitabilnosti ili kratkoročnih gubitaka, kao vid ulaganja u budućnost.
Olakšice poslodavcima omogućuju da na porezno efikasniji način svojim zaposlenicima isplaćuju veći iznos, uz jednak trošak.
Time će posloprimci kratkoročno puno više zaraditi, a jedini minus su za nijansu manje uplate u mirovinski fond koji je ionako propao te se pokriva sredstvima iz državnog proračuna. Fond je trenutno politička, a ne ekonomska kategorija i tako će biti sve dok se ne napravi stvarna mirovinska reforma.
Primjena poreznih olakšica može dovesti do manjih uplata za poreze, zbog čega će država i lokalne zajednice imati manje prihode od istih, međutim to bi moglo biti nadoknađeno smanjenjem sive ekonomije jer se naknade mogu isplatiti samo temeljem vjerodostojnih isprava.
Ovakve promjene su korak u pravom smjeru, no nužne su i strukturne reforme koje će prepoloviti broj zaposlenih u javnom sektoru, veća pravna sigurnost te reforma zdravstvenog sustava, kako bi se ljudi manje iseljavali iz Hrvatske“, kaže Žonja.
