Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90%, imaju još Kaufland, Lidl, Plodine i Getro, a pri vrhu slijede još Mercator, Interspar i DM.
Promatrano po (subjektivnoj procjeni ispitanika) učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac, u zadnja 3 mjeseca prošle godine, potrošači također na prvo mjesto stavljaju Konzum (66%) a prvih pet lanaca čine još Lidl, Kaufland, Plodine i DM (između 31% i 47%).
Osobna ocjena količine novca potrošenog u trgovačkim lancima na vodeće pozicije stavlja: Konzum, Kaufland, Lidl i Plodine. U Konzumu je oko 30% kupaca ostavilo najviše novca kao prvom izboru trgovine i još oko 20% kao trgovini drugog izbora.
Promatra li se količina potrošenog novca po formatima trgovina proizlazi da su hipermarketi – najpopularniji oblik trgovine, i odmah zatim su supermarketi. U odnosu na prethodnu godinu zapažen je rast potrošnje kod hipermarketa (oko 8%) a manji pad imaju supermarketi, dok male trgovine stagniraju ( na oko 15% udjela).
Osnovni razlozi zbog kojih se najviše novca potroši u određenoj trgovini svode se na: blizina stanovanju ili poslu (preko 55%), te širinu ponuđenog asortimana i prihvatljive cijene (svaki po 35%). Važnost i zadovoljstvo pojedinih elemenata značajno varira kada se podaci analiziraju po pojedinim konkretnim lancima.
Najveća potrošnja u Dalmaciji i Zagrebu
U prosjeku jedno kućanstvo mjesečno potroši na hranu, piće i ostale proizvode svakodnevne potrošnje oko 1.900 kuna (što je daljnji manji pad u odnosu na prethodnu 2010. godinu). Ti su iznosi najviši u Dalmaciji i Zagrebu a najmanji u sjevernoj Hrvatskoj (oko 1.500 kuna) i Slavoniji (oko 1.300 kuna). Tek oko 20% kućanstava troši više od gornjeg prosjeka – uglavnom između 2 i 3 tisuće kuna mjesečno.
Lojalnost prema određenom mjestu kupnje / lancu, kod odlazaka u velike nabavke, opada i tek je svaki četvrti potrošač lojalan, a svaki drugi odlazi u nabavke na više raznih mjesta / u više lanaca.
Kada se kupuje hrana općenito se može istaknuti da su kupcima osobito ali i podjednako važne slijedeće dvije karakteristike prodajnog mjesta: svježina / kvaliteta proizvoda, te razina cijene (ocjena oko 4,7 na skali od 1 do 5).
Ostale bitne karakteristike su širina asortimana, jasno istaknuta cijena, čistoća prodavaonice i okoline, orijentacija u trgovini, ljubazno osoblje, brzina rada blagajni, sniženja i promotivne akcije – to su ocjene između 4,3 i 4,5 (na skali od 1 do 5).
Potaknuti problemima koje je donijela recesija u kupovinu se i dalje odlazi s unaprijed pripremljenom listom potrebnih proizvoda (64% potrošača) ali samo polovina ih uspije kupiti zaista isključivo samo ono što su zapisali.
Karakteristično je da se često u nabavku ide automobilom (50% često i još 20% povremeno) posebno ako se ide u veliku kupovinu.
Kupljena roba, posebno kod velikih kupovina, plaća se gotovinom (73%) ali u oko 27% slučajeva i s karticama. Kod plaćanja karticama preko 2/3 ih plaća debitnim karticama, oko 15% kreditnim karticama, a ostatak kombinira obje vrste kartica.
„Loyalty“ kartice su postale uobičajena praksa kod potrošača i danas ih već ima preko 70% potrošača (2009. g. bilo ih je 55%). Vodi Konzum (MultiPlusCard) a slijedi ga DM (dm active beauty card). Nešto preko 40% potrošača ima samo po jednu „loyalty“ karticu, a 34% ima po dvije kartice.
Promotivne akcije
Osnovno informiranje o ponudi trgovačkih lanaca je putem letaka u poštanskim sandučićima – za oko 76% kupaca. Na drugom je mjestu informiranje putem oglasa na televiziji (oko 55%). Približno po 32% potrošača koristi letke iz trgovina, a prati i promotivne akcije na mjestu prodaje.
Petina potrošača još prati i letke u dnevnim novinama, a isto toliko ih slijedi preporuke prijatelja i znanaca. Dakle, potrošači se informiraju istovremeno na više načina, a svega nešto manje od 10% potrošača ne koristi nikakvo posebno informiranje za kupnju.
Dok čak preko 90% potrošača prima informacije putem nekog od oblika letaka (i taj oblik informiranja stalno raste), za konačnu kupnju letke koristi nešto više od 25% ispitanih.
Privatne marke pojedinih trgovačkih lanaca definitivno imaju svoje kupce. Oko 80% ispitanih potrošača sada kupuje privatne marke (60% bar neke a oko 20% se izjašnjava kao redoviti kupac upravo takvih proizvoda niže cijene). Mjere štednje u vrijeme krize potakle su brzi rast ovih proizvoda.
