Na “višak” nekretninu neki će plaćati i po 10.000 kuna godišnje?

Na “višak” nekretninu neki će plaćati i po 10.000 kuna godišnje?

Oporezivanje stambenog prostora koji vlasniku ne služi ni za prebivalište ni kao vikendica, bit će, prema prijedlogu Zakona o nekretninama i pripadajućim prezentacijama, podvrgnuto višestruko većim nametima nego do sada. Ta, tzv. treća nekretnina, u slučaju apartmana od osamdesetak “kvadrata” u Splitu vrijednog milijun kuna, bit će oporezovana s desetak tisuća kuna godišnje, odnosno dvadeset puta više nego što je sada slučaj!

Trenutno se, naime, na takvu nekretninu u gradu pod Marjanom, prema materijalima Porezne uprave, plaća komunalna naknada od 518 kuna, javlja Slobodna Dalmacija. Slični su razmjeri moguće primjene Poreza na nekretnine i u Zagrebu. Za stan u kvartu Rudeš od 103 kvadrata kao treću nekretninu na pomolu je porez od 12 tisuća kuna, dok je komunalna naknada 866 kuna. U Vodicama se za stan od 48 kvadrata plaća komunalna naknada od 316 kuna, a porez bi bio 4314 kuna, odnosno 13 puta više.

Visoki nameti na treće nekretnine mogli bi više pogoditi poduzetnike nego obične građane za veliki broj kojih se pretpostavlja da nemaju više od dva stana ili kuće. Među poduzetnicima ima dosta onih koji su vlasnici nekretnina koje im ne služe za stanovanje i(li) odmor, već su kupljene radi razvijanja nekih djelatnosti kao što su trgovina i ugostiteljstvo. Stoga ne čudi da je nedavno održan i sastanak na kojem su čelnici Porezne uprave upoznali poslodavce s prijedlogom Zakona o porezu na nekretnine.

Valja voditi računa i o tome da radne materijale i brojke u njima vezane uz ovaj zakon treba uzeti sa zadrškom jer još uvijek u prijedlogu zakona nije do kraja utvrđena, među ostalim, metoda procjene vrijednosti nekretnine. Bitna je, kako se upozorava u analizi ‘Poreza na nekretnine’ Marine Kesner-Škreb s Instituta za javne financije, i učestalost procjena vrijednosti stana, kuće ili apartmana. Te vrijednosti, ističe Marina Kesner-Škreb, variraju ovisno o ponudi i potražnji na tržištu te općim kretanjima u gospodarstvu.

“Nekretnine se u Hrvatskoj već oporezuju s pet vrsta poreza, na kuće za odmor, dohodak od najma nekretnina, na dohodak od prodaje nekretnina, na promet pri nasljeđivanju i darovanju i na promet u slučaju kupoprodaje nekretnina”, navodi analitičarka IJF-a, sugerirajući zakonodavcu da uzme u obzir i spomenute načine oporezivanja nekretnina, a ne samo porez na vlasništvo nekretnine.

Podijeli

Odgovori

Top