Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prvih 11 mjeseci ove godine svaki je mjesec na burzi rada prosječno bilo prijavljeno 54 farmaceuta, a ukupno ih je u tom razdoblju zaposleno 144. Farmaceuti su tako sa stopom zapošljavanja od 264,8 izbili na prvo mjesto liste najveće stope zapošljavanja pa ispada da je to u 2013. bilo zanimanje za koje se najviše isplatilo obrazovati.
Muke za prodavače
Na burzi ih je trenutačno prijavljeno 68 koji čekaju na posao. Kod svih ostalih zanimanja situacija je mnogo gora. Na posljednjem, 235.mjestu su radnici na razvrstavanju otpada kojih je prosječno na burzi u ovoj godini 498, a posao ih je u 11 mjeseci dobilo samo 37.
U apsolutnim brojkama u prvih 11 mjeseci s burze je najviše zaposleno prodavača u trgovinama – njih 17.831. Istovremeno, i dalje je velik broj od 30.482 nezaposlenih prodavača koji prosječno svaki mjesec na burzi čekaju na posao.
Analizu stopa zapošljavanja za čak 235 zanimanja izradila je Sanja Crnković-Pozaić, savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava, na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Stopa zapošljavanja je omjer nezaposlenih osoba koje su se zaposlile tijekom godine u odnosu na prosječan broj nezaposlenih s istim zanimanjima. Iz analize su isključena sva zanimanja za koja je tijekom godine na burzi prosječno bilo prijavljeno manje od 50 osoba.
Oglasi jedina šansa
Ukupno je tijekom prvih jedanaest mjeseci u evidenciju HZZ-a ušlo 309.697 osoba, a izašlo 311.047, od kojih je najveći dio bio zaposlen.
S jučerašnjim danom na burzi su bile prijavljene 363 tisuće nezaposlenih, a otvoreno samo 4396 slobodnih radnih mjesta. Iako to znači da na jedno radno mjesto konkuriraju čak 83 nezaposlena, zapravo je riječ o većini slobodnih radnih mjesta koja su trenutačno oglašena u državi i gotovo su jedina šansa za posao svima koji ga traže.
Tu nedostaje još petstotinjak oglasa koji se prosječno u svakom trenutku objavljuju na portalu MojPosao i ostalim sličnim portalima za zapošljavanje, a koji uključuju i onaj najkonkurentniji dio tržišta rada na kojem radnike traže najuspješnije kompanije, kao što su banke, prehrambena poduzeća, najveći trgovci i informatičke tvrtke. Međutim, i analiza portala MojPosao pokazuje da su u 2013. godini najtraženija zanimanja bili konobari, kuhari, prodavači, frizeri, prodajni predstavnici i komercijalisti.
Potpuno izvan tih kategorija su informatičari i dio zanimanja tehničkih struka, kao, primjerice, diplomirani inženjeri elektrotehnike, koji u pravilu nikada i ne završavaju na burzi jer se zapošljavaju praktički već na fakultetu.
Što traže poslodavci
Analiza Sanje Crnković-Pozaić vrijedna je baza podataka koja samo potvrđuje koliko su Hrvatskoj potrebne konkretne analize tržišta rada kako bi pokazale s kojim se zanimanjima ljudi najlakše i najteže zapošljavaju. Bez toga velik dio mladih ustvari se obrazuje za burzu, a oni koji izlaze iz sustava obrazovanja često nemaju znanja i vještine koje traže poslodavci. Prema istraživanju konzultantske kuće McKinsey, 43 posto poslodavaca misli da većina mladih kandidata ne posjeduje znanja i vještine koje oni trebaju. Nastavnici i pedagozi ne znaju uvijek koja točna znanja i kompetencije trebaju poslodavcima, iako misle da to znaju. Diplomanti imaju određena znanja i vještine, ali ne ona koja se traže na tržištu rada.
U okviru provedbe Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), koji je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva znanosti i obrazovanja, zbog toga je predviđeno da Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi Anketu o standardu zanimanja. Za razliku od ankete koju je Zavod do sada provodio jednom godišnje i poslodavce pitao samo o budućim potrebama za radnicima, ubuduće se poslodavce pitati vrlo konkretno o kompetencijama koje traže za rad na konkretnim radnim mjestima.
Usporedbe s Europom
Predviđeno je da se prvi put pita poslodavce, odnosno zaposlene koji su najbliže radnicima, koji su to konkretno poslovi koje netko obavlja na svom radnom mjestu te koja su za to potrebna znanja i kompetencije.
Sve kompetencije su grupirane u homogene skupine koje se zatim povezuju u zanimanja. Analize će pokazati da li tržište rada traži neke nove kompetencije u odnosu na postojeća zanimanja te će se u slučaju većih promjena donositi odluka o izmjenama u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja.
– Istovremeno se daje signal da treba inicirati promjenu obrazovnih programa – pojašnjavaju u Ministarstvu rada.
Jedna od značajnih karakteristika sustava HKO je mogućnost usporedbe domaćih standarda kvalifikacija s Europskom kvalifikacijskim okvirom. Time se omogućava mobilnost naše radne snage na tržištima rada EU, ali i prepoznavanje stranih kvalifikacija na našem tržištu.
