U pokušaju dokazivanja argumenta prema kojem je motivacija često osnovni preduvjet nadilaženja određenog problema, slavni slikar Pablo Picasso jednom prilikom je pronicljivo ustvrdio kako „tko hoće nešto učiniti, nađe način, a tko neće, nađe opravdanje“.
Dokaze u prilog njegovoj tvrdnji svakodnevno pronalazimo u našim privatnim životima, ali i poslovnom okruženju, gdje najbolje rezultate, u pravilu, ostvaruju tvrtke u kojima rade angažirani i zadovoljni zaposlenici. Međutim, koliko ljudi je doista motivirano na poslu? Također, koji faktori nas potiču na veći angažman na poslu, a koji potkopavaju našu želju za radom? Odgovore na ova pitanja doznao je MojPosao preko svojeg servisa MojaPlaća, u istraživanju u kojem je sudjelovalo gotovo 4.000 ispitanika.
Motiviranost ovisi o dobi, visini plaće, ali i djelatnosti u kojoj ispitanici rade
Svaki četvrti zaposlenik je iznimno motiviran na poslu (25%), dok se trećina radnika može pohvaliti ‘umjerenom motivacijom’ za rad. Svega 14% radnika tvrdi kako se osjećaju nemotivirani ili iznimno nemotivirani na trenutnom radnom mjestu, dok se 29% ljudi nalazi u ‘zlatnoj sredini’ – nisu motivirani, ali niti demotivirani za obavljanje svojih radnih zadataka. Prosječna ocjena motiviranosti za sve zaposlenike u Hrvatskoj iznosi 3,6 (od mogućih 5 bodova).
Kad je posrijedi stupanj angažiranosti u radnom okruženju, među muškarcima i ženama nema većih razlika. Nezaposleni ispitanici, sasvim razumljivo, pokazuju veću želju i motiviranost (4,3) za radom od sudionika istraživanja koji imaju posao (3,5). Također, osobe mlađe od 25 godina, koje se nalaze na početku karijere, svoju motiviranost ocjenjuju višom (3,9), nego ispitanici stariji od 45 godina (3,4).
Očekivano, naša motiviranost raste s iznosom prosječne mjesečne plaće, pa tako radnici s plaćom manjom od 4.000 kuna svoju motiviranost ocjenjuju s prosječnom ocjenom 3,1, dok stupanj motiviranosti zaposlenika s mjesečnim primanjima iznad 10.000 kuna iznosi 3,9.
Motiviranost radnika prema djelatnostima
Najmotiviraniji radnici u Hrvatskoj zaposleni su u sljedećim djelatnostima: Obrazovanje i znanost (3,6), IT i telekomunikacije (3,6), Profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti (3,6) te Zdravstvo, socijalni rad (3,6). U tim tvrtkama gotovo dvije trećine ispitanika (oko 60%) svoju motiviranost ocjenjuje s ocjenom 4 (motiviran) ili 5 (izrazito motiviran). S druge strane, najniži stupanja angažiranosti na poslu iskazuju zaposleni u Javnoj upravi, državnoj službi i lokalnoj administraciji (3,0).
Čak trećina ispitanika (34%) zaposlenih u tim sektorima je svoju motiviranost ocijenila s ocjenom 1 (izrazito nemotiviran) ili 2 (nemotiviran). Samo za usporedbu, u IT djelatnosti je svega 9% radnika demotivirano za rad.
Što nas to (de)motivira?
Istraživanje je pokazalo kako su najsnažniji motivatori u našem trenutnom radnom okruženju – sigurnost radnog mjesta (39%) te zadovoljstvo obavljenim poslom (33%). Dobri međuljudski odnosi (28%) također su visoko na ljestvici motivatora, baš kao i iznos plaće (25%).
Općenito gledano (nevezano za naš trenutni posao), na veći angažman na poslu mogla bi nas motivirati veća plaća (59%), mogućnost napredovanja (35%) te sigurnost radnog mjesta (34%).
S tim na umu, sasvim je jasno kako je osnovni razlog zbog kojeg smo ponekad demotivirani na poslu niska plaća (39%). Od ostalih uzroka našeg nešto skromnijeg angažmana, ispitanici ističu nedostatak priznanja od strane nadređenih (32%) i nejasnu podjelu odgovornosti i zaduženja (26%).
Plaća kao motivator
Neovisno o iznosu naše trenutne plaće, smatramo kako bi nas 2.000 kuna veća neto plaća potaknula na veći angažman na poslu.
Radnici s najnižim plaćama (do 4.000 kuna) tvrde kako bi ih zadovoljila plaća u rasponu od četiri do šest tisuća kuna (40%), odnosno od šest do osam tisuća kuna (47%). Oni s plaćom od četiri do šest tisuća kuna bili bi motivirani s mjesečnim primanjima koji se kreću između šest i osam tisuća kuna. Oni s najvećom plaćom zahtijevaju i najveći rast u iznosu plaće, pa tako zaposleni s plaćom iznad 10.000 tvrde kako bi njihova motivacija narasla kada bi imali plaću između petnaest i dvadeset tisuća kuna.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na gotovo 4.000 ispitanika, od kojih su 53% žene, a 47% muškarci. Najviše ispitanika, njih 41% ima između 26 i 35 godina, 10% ih je starije od 46 godina, a 22% je u dobi od 36 do 45 godina te 27% ih je mlađe od 25 godina. Većina ispitanika (82%) su zaposleni. Najviše ispitanika (41%) prima plaću između četiri i šest tisuća kuna, četvrtina (27%) od šest do osam tisuća kuna, a 12% između osam i deset tisuća kuna.
