Podaci Financijske agencije pokazuju kako su najzaduženije tvrtke u Hrvatskoj s područja Grada Zagreba. One su krajem prošle godine imale prosječan dug od 937,97 tisuća kuna, što predstavlja više od trećine ukupnog iznosa neplaćenih dugovanja. Gledano u prosjeku na razini cijele Hrvatske poslovni subjekti su krajem prošle godine bili dužni 618,15 tisuća kuna. Slijede tvrtke iz Ličko-senjske županije s prosječnih 848,51 tisuća kuna, potom Splitsko-dalmatinske, sa 669,44 tisuće kuna te Dubrovačko-neretvanske, sa 634,45 tisuća kuna dospjelih neizvršenih osnova. Najmanji je prosječni iznos duga istodobno bio u Požeško-slavonskoj (272,12 tisuća kuna) i Šibensko-kninskoj županiji (287,88 tisuća kuna).
Kako javlja Fina, zbog neizvršenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 47.870 poslovnih subjekata, a ukupna vrijednost njihovih neizvršenih osnova za plaćanje iznosila je 29,6 milijardi kuna. Ipak, dobra vijest je što je riječ o smanjenju broja blokiranih tvrtki za 14.230 ili 22,9 posto te smanjenju neplaćenih dugovanja za 3,9 milijardi kuna ili 11,5 posto. Najzaduženiji su zadnjeg dana 2014. godine bili poslovni subjekti s područja Grada Zagreba, na koje se odnosilo 38,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, odnosno 11,3 milijarde kuna. Slijede tvrtke s područja Splitsko-dalmatinske županije, s udjelom od 14 posto, odnosno 4,1 milijarde kuna neplaćenih dugovanja, potom tvrtke iz Primorsko-goranske županije, s udjelom od 7,1 posto (2,1 milijarda kuna) te Istarske, s udjelom od 6,8 posto (2 mlrd kn) i Zagrebačke županije, s udjelom od 6 posto (1,8 mlrd kn). Tako se na tvrtke s područja tih pet županija odnosi čak 72,1 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj, dok je ostalih 27,9 posto ukupnog iznosa disperzirano na preostalih 16 županija, s udjelima od najmanjih 0,4 posto u Požeško-slavonskoj i 0,9 posto u Ličko-senjskoj do 3,5 posto u Zadarskoj i 3,6 posto u Osječko-baranjskoj županiji.
Građevinari s najvećim dugom
Najzaduženiji su građevinari na koje se na kraju 2014. odnosilo 7,3 milijarde kuna ili 24,5 posto ukupnoga iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje, a u stopu ih prate poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,7 milijardi kuna duga i udjelom od 22,7 posto. Slijede prerađivačka industrija s 3,2 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,8 posto, turizam i ugostiteljstvo s 2,7 milijardi kuna ili 9,3 posto udjela u ukupnim neplaćenim dugovima, a na petom je poslovanje nekretninama, s 2,4 milijarde kuna i udjelom u ukupnom iznosu blokade od 8 posto.
