Nakon što je u siječnju, pretežno pod utjecajem smanjenog izvoza naftnih derivata, zabilježen pad vrijednosti izvoza na godišnjoj razini (-3,6%), u veljači je zabilježen rast od čak 15,6%. Zahvaljujući takvom rastu, ukupan je izvoz u prva dva mjeseca, promatrano u kunama, povećan za 5,8% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Nakon dugoga vremena, najveći je utjecaj na ostvareni rast imala povećana vrijednost izvoza ostalih prijevoznih sredstava, koje u najvećoj mjeri čine brodovi. Izvoz ove djelatnosti, popraćen istovremenim porastom industrijske proizvodnje od 23,1%, povećan je čak 3,6 puta. Uz to, znatno je povećan i izvoz motornih vozila, proizvoda prehrambene industrije, gotovih metalnih proizvoda (bez strojeva i opreme) te odjeće. Pritom su odjeća, prehrambeni proizvodi i motorna vozila i u prošloj godini bili među proizvodima koji su najviše utjecali na rast izvoza. Zbog znatnog porasta vrijednosti uvoza i niskog rasta proizvodnje, ipak se mora navesti da je u slučaju odjeće i motornih vozila uglavnom riječ o izvozu robe inozemnog podrijetla, koji ima manji efekt na ukupnu gospodarsku aktivnost.
Povećanje izvoza bilo bi daleko izraženije da u prva dva mjeseca nije zabilježen izrazito visok pad vrijednosti izvoza naftnih derivata, od 60,4%. Drugim riječima, taj je pad iznosio 659,5 milijuna kuna, dok je ukupan izvoz povećan za tek nešto većih 670 milijuna kuna. Takvo kretanje izvoza naftnih derivata prije svega je posljedica pada cijene sirove nafte, na svjetskom tržištu, na razinu približno 50% nižu nego u prva dva mjeseca prošle godine, ali i znatnog smanjivanja domaće proizvodnje. S obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, očekivano je nastavljen znatan porast izvoza prema drugim članicama EU koji je u prva dva mjeseca iznosio 10,2%. Neuobičajena jest jedino činjenica da je najveći porast izvoza zabilježen prema Ujedinjenom kraljevstvu u koje je tijekom veljače izvezen i trajekt izgrađen u pulskom brodogradilištu.
Vrijednost je uvoza prva dva mjeseca povećana za 2,1%, pri čemu je najviše povećan uvoz farmaceutskih proizvoda, kože i srodnih proizvoda, računala i elektroničkih proizvoda te odjeće. Na vrijednost uvoza također je znatno utjecao pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu pa je daleko najveći pad zabilježen u slučaju rudarstva i vađenja, ali i u slučaju uvoza naftnih derivata. Kako je rast izvoza bio znatno dinamičniji od rasta uvoza, tako je u siječnju i veljači došlo do pada ukupnog deficita u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U kunama je deficit bio 3,4% ili 263 milijuna kuna manji nego prošle godine.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U veljači je, nakon pada u siječnju, zabilježen rast vrijednosti izvoza i to čak za 15,6% na godišnjoj razini. Kako je rast izvoza bio znatno dinamičniji od rasta uvoza, tako je u prva dva mjeseca došlo do pada ukupnog deficita u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naime, u kunama je deficit bio za 263 milijuna kuna ili 3,4% manji nego prošle godine.“
